Hrvatska je uglavnom spremna za članstvo u Europskoj uniji, Gunnar Hoekmark, švedski eurozastupnik i supredsjedavajući zajedničkim parlamentarnim oborom EP – Sabor, i prije službenog objavljivanja analize napretka kandidatskih zemalja i kandidata za kandidate (utorak popodne) oglasio se priopćenjem u kojem se nada da će Hrvatska završiti pregovore i potpisati pristupni sporazum za mađarskog predsjedanja, u prvoj polovici iduće godine.
Sama je analiza napretka neosporno najpovoljniji nalaz od 2002. godine, kada je Europska komisija počela slati izvještaje Vijeću u Europskom parlamentu, pa do danas. U većini poglavlja posao je gotovo završen, naročito onaj dio koji se odnosi na izmjenu zakona i gdje su prisutniji tehniciteti, bez upliva politike.
Do pune ili masivnije provedbe manjkaju tzv. administrativni kapaciteti, ali i fino kalibriranje sustava, koji tek treba provjeriti kako su i koliko mijene prilagodbe zajedničkoj pravnoj stečevini EU (ili acquisu) ukorijenjene u praksi.
Skoro trećina teksta o svim poglavljima – ovoga puta njih 34 – otpada na dva poglavlja vezana uz pravosuđe i unutarnje poslove. Najtvrđi je zalogaj, prema očekivanju, poglavlje 23. Pravosuđe i ljudska prava, pogotovo što je izvještaj EK ocijenio da je riječ o "nešto napretka", te da su se stvari u smjeru usklađivanja s potrebama članstva mijenjale prilično neravnomjerno. Realno gledajući, u ovoj zaista pozitivno intoniranoj analizi napretka poglavlje u kojem je najmanje prilagodbe acquisu – aplikacije zajedničkih zakona EU u ovom poglavlju gotovo ni nema – prošlo je najgore na godišnjem rendgeniranju.
Činjenica je da se u ovom novom valu proširenja od kandidata zaista traži i očekuje puno više, čak se i Island poskliznuo na 23-jki s nekoliko packi, no to nije utjeha Hrvatskoj, koja bi zaista željela završiti posao do sredine iduće godine.
U Bruxellesu dužnosnici, od predsjednika EK Barrosa pa nadalje, opetovano ističu da je riječ o roku koji je Hrvatska sama sebi postavila. Analiza napretka kaže da je unesen golem broj mijena u zakonsku strukturu, no budući da će se EK u idućoj analizi, očekuje se na proljeće, dati impresionirati isključivo konkretnim rezultatima, u ovih nekoliko mjeseci preostalih do ciljanog datuma kraja pregovora, Hrvatska će morati pokazati da je, primjerice, sustav izbora sudaca i tužitelja "jedinstven, transparentan, objektivan i prihvatljiv širom zemlje", on tek treba biti provjeren u praksi jer još nema rezultata primjene novih pravila u imenovanjima.
Dobar je napredak zabilježen kod profesionalizma sudaca – za razliku od malog detektiranog kod nezavisnosti i nepristranosti sudaca. Za godinu dana broj neriješenih slučajeva srezan je za još 10 posto, što negdje ide brže, negdje se zavlači. Mreža sudova je racionalizirana, ali za sve manjka ljudi, zahvaljujući ugrizima gospodarske krize i kroničnog manjka novca (uzgred budi rečeno, analiza napretka spočitava Zagrebu da još nije uspio uvesti reda i discipline u proračunsku potrošnju kako bi poreski obveznici dobivali maksimalnu vrijednost za dane pare...).
Kada je za to stvorena povoljna politička klima, počeo je i obračun s korupcijom, za kampanju je Zagreb zavrijedio sve hvale, ali u finalni će score ulaziti samo presude. Suđenje u nekim kompliciranim slučajevima predstavljat će finalni test efikasnosti funkcioniranja cijelog pravosudnog sustava. Dodatno je opterećenje stav EK da je malo napretka u području sprečavanja korupcije.
Poglavlje Tržišno natjecanje s brodogradilištima smatra se riješenim – iznenađuje naglašeno pozitivan ton cijele ocjene. Isto vrijedi za Ribarstvo te Poljoprivredu i ruralni razvitak (koje je u zadnjih nekoliko mjeseci počelo pokazivati znakove zaista dubinskih mijena, s napomenom EK da je neiskorištena čak polovica fondova stavljenih na raspolaganje Hrvatskoj).
U nekim poglavljima, poput Poreza, posao prilagodbe je završen, s izuzetkom sitnih usklađivanja nekih poreskih stopa i trošarina.
Značajno je poglavlje Statistike ocijenjeno kao dio aktivnosti s dobrim napretkom. Statistika je važnija nego što se iz prvoga da zaključiti stoga što samo pouzdane, vjerodostojne brojke i obrađeni podaci osiguravaju pristup europskim fondovima. Primjer značaja korektne statistike su europski problemi s grčkim nepreciznim, prekrojenim brojevima.
Poglavlje Regionalne politike i koordinacije strukturnih instrumenata još nije zatvoreno, ali je ozbiljan kandidat za brzi završetak posla zbog "uznapredovalih priprema", Hrvatska je već dostavila dokumentaciju o sedam mjerila za zatvaranje i ona je pod mikroskopima. Poglavlje je značajno budući da se kroz stvorenu mrežu transferiraju razvojna sredstva iz fondova EU u dijelove Hrvatske kojima treba ovakva potpora. Problem će Hrvatskoj predstavljati u dolazećim godinama, zapravo to je moguće prije, osigurati primjereniju apsorpcijsku moć, odnosno olakšati pristup fondovima.
Popuštanja neće biti: Europska komisija smatra da pristupni pregovori Hrvatske mogu biti zaključeni tek kad Hrvatska zadovolji postavljena joj mjerila za zatvaranje, naročito u poglavlju Pravosuđa i ljudskih prava, uključujući antikorupciju.
Zaključke Kolegija EK prenio je povjerenik za proširenje Štefan Fuele. Fuele je obrazložio stav EK da bi se potpunim ispunjavanjem mjerila izbjegla potreba monitoringa i provjera situacije po pristupanju, dakle situacija s nadzornim mehanizom za Bugarsku i Rumunjsku. Obećana je analiza što je učinjeno 'u prvom kvartalu iduće godine', iz čega slijedi da je najraniji mogući datum zatvaranja Pravosuđa negdje sredinom godine jer se od mišljenju EK ( bude li pozitivno) o istome trebaju očitovati i države – članice.
EK ocjenjuje da bi se Crnoj gori trebao dati status kandidata – Albanija nije došla do tog stupnja te je ponovila sugestiju da Makedonija konačno starta pregovarački proces za što je naravno potreban koncenzus članica, Grčka blokira radi prijepora oko imena zemlje. U drugoj polovici iduće godine EK će dati mišljenje ( avis ) o kandidaturi Srbije, uvjet je i puna suradnja s haaškim Tribunalom za ratne zločine. (lsn/pv )
