Trump je također inzistirao da će Meksiko platiti gradnju zida na granici sa Sjedinjenim Državama koji bi trebao zaustaviti ilegalnu imigraciju iako je meksički predsjednik Enrique Pena Nieto nešto prije na Twitteru jasno poručio da to ne namjerava činiti.
Trump je u Meksiku tvrdio da o tome nije razgovarao s meksičkim predsjednikom.
'Meksiko će platiti zid'
"Meksiko će platiti zid, vjerujte mi, 100 posto. Oni to još ne znaju, ali platit će zid", rekao je Trump na velikom skupu posvećenom ilegalnoj imigraciji u Phoenixu, u Arizoni, saveznoj državi koja graniči s Meksikom.
Nekoliko sati prije u Meksiku, Trump je bio puno umjereniji, hvaleći na kratkoj konferenciji za novinare "nevjerojatne" kvalitete meksičkog naroda i izražavajući svoje divljenje prema Amerikancima meksičkog podrijetla.
Tim neočekivanim trosatnim posjetom, na poziv predsjednika Niete, Trump je prije svega želio uvjeriti svoje američke birače da je sposoban biti državnik.
"Ilegalna imigracija problem je za Meksiko kao i za nas", rekao je tom prigodom, pokušavajući približiti stajališta dviju strana. "Droge su strašan problem za Meksiko kao i za nas."
"Puno života moglo bi biti spašeno na obje strane granice", rekao je Nieto, ističući da Meksikanci koji žive u SAD-u zaslužuju poštovanje. U Phoenixu, Trump je promijenio ton i sat i četvrt upozoravao na cijenu i opasnosti ilegalne imigracije, razbivši nade onih koju su pomislili da je počeo popuštati ne bi li privukao umjerene birače.
Nakon posjeta Meksiku nastavio sa ksenofobičnim izjavama
Počeo je navodeći mnogobrojne slučajeve ubojstava koje su počinili ilegalci, poput jednog 90-godišnjaka ubijenog u vlastitoj kući. Osim zida koji je njegova glavna mjera, Trump je poručio da ne postoji ni najmanja nada da će 11 milijuna ilegalaca u SAD-u moći legalizirati svoj status.
"Razbit ćemo krug amnestija i ilegalne imigracije", rekao je. "Naša poruka svijetu bit će: nećete moći dobiti legalni status ili postati građani SAD-a ako ilegalno uđete u našu zemlju."
Počet će s protjerivanjima, "na samom početku", najmanje dva milijuna ilegalaca "kriminalaca". Odmah će ukinuti ukaze o privremenoj legalizaciji boravka koje je potpisao Barack Obama i narediti trenutačno protjerivanje svih ilegalaca uhićenih zbog nekog kaznenog djela.
Namjerava također utrostručiti broj agenata savezne imigracijske službe te rasporediti još 5000 policajaca na granicama, uz postojećih 20.000.
Želi također pojačati kontrole posjetitelja kako bi spriječio prekoračenja viza, reformirati vizni sustav i dati prioriet legalnoj imigraciji "po zaslugama, kompetencijama".
Kako će onda ilegalci koji već godinama žive u SAD-u i nemaju policijski dosje moći dobiti papire?
"Imat će samo jedan način: morat će se vratiti kući i podnijeti zahtjev za ponovni ulazak, po pravilima novog imigracijskog sustava koji sam upravo opisao", objasnio je.
Za "nekoliko godina", dodao je, kada zid bude sagrađen i kada ilegalna imigracija presuši, "odgovarajuće mjere" moći će biti uvedene za pojedince koji će ostati u neizvjesnom statusu.
"Nema drugačijeg Donalda Trumpa. Nije se promijenio", komentirala je Hillary Clinton, njegova demokratska suparnica na izborima u studenome.
Amerikanci više od Hillary mrze jedino Trumpa
Demokratska predsjednička kandidatkinja Hillary Clinton rekordno je nepopularna u američkoj javnosti, gotovo jednako kao i njezin republikanski protukandidat Donald Trump, po novom ispitivanju javnog mnijenja.
Iako i dalje vodi u predizbornim anketama, dobro mišljenje o njoj nema 59 posto registriranih birača, dok dobro mišljenje o Trumpu nema 60 posto birača, po ispitivanju Washington Posta i ABC Newsa.
S druge strane, dobro mišljenje o Clinton ima 38 posto ispitanika, a o Trumpu 37 posto.
Kad se promatra cjelokupna odrasla američka populacija, dobro mišljenje o Clinton nema 56 posto Amerikanaca, dok je 41 posto s njome i dalje zadovoljno. To je pad od šest postotnih bodova u tri tjedna i njezin najgori rezultat u 25 godina koliko je aktivna u javnom životu.
Slaba utjeha može joj biti da Donald Trump stoji još gore. Trump je već dugo najomraženiji predsjednički kandidat: 63 posto Amerikanaca o njemu nema dobro mišljenje, a 35 posto ima. No u lipnju je stajao i gore (70 prema 29 posto).
Najnepopularniji kandidati u povijesti
Clinton i Trump najnepopularniji su predsjednički kandidati u američkoj povijesti: prije njih tu je 'čast' imao George H. W. Bush o kojem 1992. dobro mišljenje nije imalo 53 posto Amerikanaca.
Nakon demokratske konvencije, dobro mišljenje o Clinton nakratko je imalo 48 posto birača, no popularnost joj je pala zbog skandala oko korištenja e-mailova dok je bila državna tajnica i veza sa Zakladom Clinton, koju Trump redovito optužuje za korupciju.
Treba ju zabrinjavati to što gubi popularnost u skupinama koje su je jako podržavale: među ženama, među kojima joj je popularnost pala s 54 na 45 posto, i među Hispanoamerikancima, među kojima joj je popularnost pala sa 71 na 55 posto.
U predizbornim anketama Clinton ipak i dalje vodi ispred Trumpa i to s pet postotnih bodova. Za nju namjerava glasovati 42 posto birača, a za Trumpa njih 37 posto, po ispitivanju tvrtke Real Clear Politics.
