Velika eksplozija u Bejrutu, potvrdila je libanonska vlada, dogodila se na mjestu gdje se nalazio amonijev nitrat, neprikladno skladišten.
Ranije je američki predsjednik Donald Trump insinuirao da je riječ o napadu, a pojavila se teza da eksplozija ima veze s ubojstvom bivšeg premijera Rafika al-Haririja za što se sumnjiči Hezbollah, a presuda je u petak, javlja Dnevnik.hr.
"I intenzivirat će se napadi na Izrael s područja juga Libanona i s područja zapadne obale. I s područja Gaze. Ono što je bitno reći jest da su izraelske službe sigurnosti u zadnjih 10 - 15 dana, koliko je meni poznato, evidentirale nekoliko napada i pokušaja terorističkih djela na sjeveru Izraela koje su pokušali izvesti pripadnici Hezbollaha", kazao je Gordan Akrap s Instituta za istraživanje hibridnih sukoba.
Smatra da će se za eksploziju pokušati okriviti i Izrael.
"Sumnjam da Izrael stoji iza toga jer svi napadi koji se mogu povezati s Izraelom na području Sirije, pokazuju da izraelske oružane snage rade kirurški precizne udarce, a ovo je događaj koji je uzrokovao uništenje gotovo pola grada", kaže Akrap.
Dodatne sukobe, prema njegovu mišljenju, mogla bi spriječiti Rusija kao ključni igrač na području Bliskog istoka. Ovo je strašan udarac, kaže, ionako već duboko podijeljenoj i ekonomski slomljenoj zemlji.
Teške posljedice
Više od pet tisuća ljudi ozlijeđeno je u eksploziji u bejrutskoj luci, kazao je ministar zdravstva Hamad Hasan, dodavši da je do 250 tisuća ljudi ostalo bez doma prikladnog za život, budući da je eksplozija uništila fasade zgrada, razbacala namještaj na ulicu i razbila prozore udaljene kilometrima od mjesta gdje je došlo do eksplozije. Dužnosnici su rekli da bi šteta od eksplozije mogla iznositi i do 15 milijardi dolara.
Hasan je rekao da je poginulo 135 ljudi, a deseci se vode kao nestali, dok je premijer Hasan Diab objavio da od četvrtka počinju tri dana žalosti. Očekuje se da će ukupni broj umrlih od eksplozije biti veći.
Riječ je o najsnažnijoj eksploziji u povijesti Bejruta, grada u kojemu još nisu zacijelile rane građanskog rata koji je završio prije tri desetljeća. Ljudi su osjetili kako se zemlja trese pod njihovim nogama prije nego li su ugledali vatrenu kuglu. Libanonski seizmolozi kažu da je eksplozija bila ekvivalentna potresu magnitude 4,3.
Nijedna zgrada u krugu luke nije pošteđena, a u područjima udaljenim i 45 kilometara od mjesta eksplozije, popucala su prozorska stakla. Čak su i stanovnici Cipra, koji je udaljen oko 160 kilometara, čuli eksploziju.
Predsjednik Michel Aoun rekao je da je 2750 tona amonijevog nitrata, koji se koristi za proizvodnju gnojiva i bombi, bilo uskladišteno u luci šest godina, bez zaštitnih mjera.
"Ne može se riječima opisati horor koji je pogodio Bejrut prošle noći", kazao je Aoun u obraćanju naciju.
Što će pokazati istraga?
Libanonski predsjednik rekao je da će istraga o uzrocima eksplozije što prije otkriti što se točno dogodilo, a da će rezultati biti transparentno objavljeni.
Službeni izvor upoznat s preliminarnim istragama tvrdi da su za eksploziju krivi "neaktivnost i nemar", piše Reuters. Vlada je naredila da se dužnosnici luke, uključeni u skladištenje i čuvanje materijala od 2014., stave u kućni pritvor, rekao je izvor iz vlade za Reuters. Nije jasno koliko će ih biti u kućnom pritvoru i na kojim su funkcijama bili.
Vojska će provjeravati drže li se kućnog pritvora sve dok se ne utvrdi odgovornost za jučerašnju eksploziju. Vlada je također objavila da se uvodi dvotjedno izvanredno stanje u Bejrutu.
Zaljevske zemlje poslale su Libanonu zrakoplove s medicinskom opremom i drugim materijalima, dok je Iran ponudio hranu i terensku bolnicu, prenosi novinska agencija ISA.
SAD, Velika Britanija, Francuska i druge zapadne zemlje također su ponudile pomoć, dok su Njemačka, Nizozemska i Cipar ponudili specijalizirane timove za potragu i spašavanje.
Dva francuska aviona sa 55 spasioca, medicinskom opremom i mobilnom klinikom, trebala bi stići u četvrtak, kada će Libanon posjetiti i francuski predsjednik Emmanuel Macron.
