STRASBOURG - "To je nagrade za sve jezidske žene koje su žrtve Daesha i za sve koje su diljem svijeta žrtve terorizma. Sve te žrtve zaslužuju ovu nagradu" kazala je Lamija Aji Bašar, jedna od ovogodišnjih dobitnica nagrade Saharov za slobodu mišljenja, u svom obraćanju Europskom parlamentu.
Lamiji Aji Bašar i Nadiji Murad, jezidskim djevojkama koje su preživjele seksualno ropstvo u tzv. Islamskoj državi i postale glasnogovornice žena koje je IS seksualno zlostavljao te zajednice Jezida u Iraku, u utorak 13. prosinca je u Europskom parlamentu svečano uručena nagrada Saharov za slobodu mišljenja.
U kolovozu 2014. militanti Islamske
države su zaklali sve muškarce u selu Kočo, rodnom
mjestu Aji Bašar i Murad u
Sinjaru u Iraku. Nakon pokolja žene i djeca su
zarobljeni, a sve mlade žene, uključujući Aji Bašar, Murad i
njihove sestre otete su, kupljene i prodane nekoliko puta te
iskorištene kao seksualne ropkinje. Za vrijeme pokolja u Koču
Murad je izgubila šestero braće i majku koja je ubijena zajedno s
još osamdeset starijih žena. Aji Bašar također je iskorištena kao
seksualna ropkinja zajedno sa svojih šest sestara. Nakon što su
militanti IS-a smaknuli njezinu braću i oca, militanti su je
prodavali pet puta te je prisiljavali da izrađuje bombe i prsluke
za bombaše samoubojice u Mosulu.
Murad je uspjela pobjeći u studenom 2014. uz pomoć susjedne
obitelji koja ju je prokrijumčarila iz područja pod nadzorom IS-a
te joj tako omogućila da dođe do izbjegličkog kampa u sjevernom
Iraku a onda do Njemačke. Aji Bašar
pokušala je pobjeći nekoliko puta prije no što je u travnju
konačno u tome uspjela uz pomoć svoje obitelji koja je platila
lokalne krijumčare. Na putu prema kurdskoj granici, dok je
bježala od militanata IS-a prema teritoriju pod nadzorom iračke
vlasti, eksplodirala je pješačka mina koja je ubila dvoje njenih
poznanika, dok je nju ranila i gotovo oslijepila. Aji Bašar je
uspjela pobjeći i konačno joj je u Njemačkoj, gdje se ponovno
našla s preživjelom braćom, pružena liječnička skrb. Nakon što se
oporavila, Aji Bašar aktivno zagovara jačanje svijesti o teškom
položaju zajednice Jezida te pomaže ženama i djeci žrtvama
ropstva i okrutnosti.
Lamija je zahvalila Europskom parlamentu na "dragocjenoj" nagradi koja je, kako je istaknula, "nagrada svakoj ženi i djevojčici koje je Daesh porobio kao seksualne roblje"
U svom je govoru opisala pokolj u svom selu, zarobljavanje i prodavanje žena i djevojčica kao seksualno roblje između boraca IS-a, a ona je sama bila prodana četiri puta. Posljednji je put bila prodana liječniku "Eslamu" iz Iraka koji je redovito mučio i silovao žene, uključujući i 9-godišnje i 10-godišnje djevojčice.
"Ali sada mogu biti glas tih žrtava. Nagrada Saharov mi daje snagu i stoga sam odlučila biti glas onih koji ga nemaju", rekla je Aji Bašar. Jezidi su, kako je kazala, žrtve ekstremizma, nasilja i terorizma.
"Životi su izgubljeni i molim vas da mi obećate, da obećate nama, da nikada više nećete dozvoliti da se takvo nešto desi (...) i da ćete sve učiniti da se zločinci privedu pravdi i odgovaraju za počinjena djela", kazala je 19-godišnja djevojka. Podsjetila je također da dvije i pol godine nakon tragedije koja je zadesila njezin narod, IS još uvijek kao roblje drži 3500 žena i djece koji "svaki dan ponovo umiru po tisućiti put".
Također je kazala da su ih i prije naleta IS-a napali vlastiti susjedi, muslimani, "i oni su pobili naše muškarce i zarobili žene".
U svom govoru pred Europskim parlamentom, Nadija Murad je kazala da joj je "srce ispunjeno srećom jer ste odlučili stati uz Jezide" izložene genocidu.
"I ne samo da ste stali uz jezidske žene, već i uz milijun žena u Siriji, Iraku ostalim zonama sukoba", kazala je Murad. Kazala je da je IS stigao u njihovo područje s ciljem da ih "zbriše", ili da prihvate islam.
"Nema sumnje da je IS počinio masovni genocid", kazala je Murad. Poubijali su ljude, sustavno porobljavali žene i otimali djecu, uništili vjerske objekte i infrastrukturu, opisala je Murad.
"Terorizam i radikalizam su neprijatelji čovječanstva (...) Gledamo na Europu kao na simbol čovječanstva, ona je model suživota među narodima", istaknula je Murad.
Nagradu Saharov za 2016. godinu je na plenarnoj sjednici koja se održava u Strasbourgu 23-godišnjoj Murad i 19-godišnjoj Aji Bašar uručio predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz.
"Nadija i Lamija su heroine koje su proživjele nezamislivu okrutnost (...) Premostile su strah i patnje i uspjele konačno naći utočište kod nas, u Europi, i sada se nastavljaju boriti protiv nekažnjivosti i za pravdu", kazao je Schulz, pozdravljajući uz veliki pljesak pripadnice Jezida, "jedne od najstarijih vjerskih zajednica u povijesti čovječanstva".
Ponovivši riječi Nadije Murad da svijet mora znati za zločine prema njezinom narodu, Shultz je poručio da "svijet mora i djelovati".
"Nadija i Lamija su nas podsjetile na naše obveze, da osim što svijet mora znati, mora i djelovati (...) Nitko nije procesuiran na Međunarodnom kaznenom sudu (ICC) za progon Jezida. Ti zločini protiv čovječnosti koje je počinila Islamska država moraju doći do ICC-a", kazao je predsjednik EP-a i podsjetio da smo svojedobno za genocid rekli "nikada više".
Prozvao je demokratsku zajednicu u svijetu i kazao da se "ponekad ne usudi pružiti zaštitu ljudima". "To je sramotno i ne smije se više dozvoliti", rekao je Schulz.
"Nadija i Lamija, vaša borba je i naša borba. Ponosni smo na vas. U ime svih kolega, u ime Europskog parlamenta i mislim da mogu reći u ime cijele Europske unije, čast mi je dodijeliti vam nagradu Saharov za 2016", kazao je na kraju govora Martin Schulz.
Predsjednik EP-a pozdravio je i ostale finaliste nagrade Saharov, Can Dundara, bivšeg glavnog urednika turskih dnevnih novina Cumhuriyet, i Mustafu Džemileva, bivšeg predsjednika tatarskog parlamenta i vođu krimskih Tatara koji su nazočili dodjeli nagrada.
Nagradu Saharov za slobodu misli svake godine dodjeljuje Europski parlament pojedincima i organizacijama koji su dali izniman doprinos borbi za ljudska prava i temeljne slobode u cijelom svijetu te se pritom upozorava na kršenje ljudskih prava i daje potpora dobitnicima i ciljevima za koje se oni bore.
Kandidate za Nagradu Saharov mogu predlagati klubovi zastupnika ili skupine od najmanje 40 zastupnika EP-a. Odbor za vanjske poslove i Odbor za razvoj glasuju na temelju prijedloga kako bi se dobio uži izbor od triju finalista, a zatim Konferencija predsjednika odabire jednog laureata.
Nagrada je ustanovljena u spomen na ruskog fizičara Andreja Dmitrijeviča Saharova (1921. - 1989.), dobitnika Nobelove nagrade za mir 1975., oca sovjetske hidrogenske bombe. Zabrinut zbog implikacija koje je njegov rad imao za budućnost čovječanstva, Saharov je nastojao podići svijest o opasnosti utrke za nuklearno naoružanje, a u SSSR-u bio je smatran subverzivnim disidentom.
