Rijetki Srebreničani koji su preživjeli genocid 1995. godine okupili su se u subotu u memorijalnom kompleksu u Potočarima kako bi unatoč ograničenjima nametnutih epidemijom koronavirusa tamo odali počast za više od osam tisuća Bošnjaka ubijenih prije četvrt stoljeća te sudjelovali u pokopu ostataka devet žrtava.
Članovi obitelji u subotu su pokopali ostatke devet muškaraca čiji su dijelovi tijela nakon rata pronađeni u masovnim grobnicama u istočnoj Bosni. Najmlađi među njima je Salko Ibišević koji je 1995. godine imao tek 23 godine dok je najstariji Hasan Pezić koji je u vrijeme pada Srebrenice imao 70 godina.
Na memorijalnom groblju u Potočarima tako sada počivaju ostaci 6652 muškarca, žena ali i djece jer su tamo pokopana i 432 malodobnika.
Najmlađa žrtva je novorođenče Fatima Muhić koja je umrla odmah nakon što ju je majka porodila 11. srpnja dok je najstarija žrtva Šaha Izmirlić, starica koja je u vrijeme pada Srebrenice imala 94 godine.
Pripadnici vojske i policije bosanskih Srba su 11. srpnja 1995. godine nakon što su pregazili zonu pod zaštitom Ujedinjenih naroda proveli masovne likvidacije bošnjačkih muškaraca i dječaka te progon žena i djece.
Tada je ubijeno najmanje osam tisuća osoba a do sada su pronađeni ostaci oko 7200 žrtava dok se za ostalima još traga. Srebrenički genocid najveći je ratni zločin počinjen na europskom tlu nakon Drugog svjetskog rata za što je do sada pred Haaškim tribunalom i sudovima u BiH, Srbiji i Hrvatskoj osuđeno 47 bivših pripadnika vojske i policije bosanskih Srba na više od 700 godina zatvora dok su njihov ratni politički i vojni lider Radovan Karadžić i Ratko Mladić osuđeni na doživotni zatvor.
Predsjedatelj Predsjedništva BiH Šefik Džaferović kazao je kako ništa i nitko neće spriječiti sjećanje na Srebrenicu jer je to vječita zajednička dužnost. Istaknuo je kako je istina o zločinu jasna te kako je cilj bio uništiti cijeli jedan narod a Srbija se s tom činjenicom i dalje odbija suočiti.
"Srebrenica je postala sinonim za patnje i stradanja ljudi", kazao je Džaferović dodajući kako to zna cijeli svijet no sada je zajednički izazov odgovoriti na pokušaje da se genocid planski i sustavno niječe, baš onako kako je i počinjen. To je ujedno opasna poruka takvih jer upozorava da se nije odustalo od ratnih ciljeva, ocijenio je Džaferović.
Predsjednica udruge "Majke enklava Srebrenica i Žepa" Munira Subašić kazala je kako za zločince ima poruku da će ih se vječito proganjati.
"Ne postoji mjesto gdje se možete sakriti a da vas mi ne možemo pronaći", kazala je Subašić koja je pozvala i na što hitnije donošenje zakona o zabrani nijekanja zločina genocida i holokausta, dok je Srbiji uputila apel da procesuiranjem počinitelja ratnih zločina koji se tamo skrivaju dokaže kako je spremna za mir temeljen na pravdi.
Zbog epidemije koronavirusa otkazan je dolazak svih visokih inozemnih dužnosnika koji su ranije najavili kako će govoriti u Srebrenici a svi oni poslali su video poruke koje su emitirane u dvorani u kojoj je bilo pedesetak osoba a među njima i predstavnici diplomatskog zbora među kojima i hrvatski veleposlanik u BiH Ivan Sabolić.
Tridesetak sadašnjih i bivših međunarodnih dužnosnika, uključujući čelnike gotovo svih europskih država, bez iznimke su upozorili kako je uz odavanje počasti žrtvama nužno odlučno reagirati na revizionističke pokušaje da se umanje razmjeri zločina i niječe činjenica da je u Srebrenici počinjen genocid.
Takva je bila i poruka hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića koji je genocid Srebrenici opisao kao sustavno, namjerno i brutalno ubijanje ljudi koje i četvrt stoljeća kasnije ostaje bolnom ranom i predstavlja ispit naše ljudskosti.
Kazao je kako je stoga i danas važno obiteljima žrtava pokazati razumijevanje za njihovu bol i ne dopustiti osporavanje činjenica o počinjenom genocidu.
"Genocid se dogodio i dokazivati ga više ne treba. Svijet zna tko je počinio genocid u Srebrenici", kazao je hrvatski predsjednik ali je istodobno upozorio kako se za taj zločin ne može kriviti cijeli srpski narod jer za to treba kazniti stvarne krivce što se do danas, kako je istaknuo, nije dogodilo.
"Žrtva Srebrenice mora biti jedna od ključnih i dobro naučenih lekcija europske humanosti, vjerodostojnosti i iskrenosti", kazao je Milanović.
Premijer Plenković o žrtvama zločina u Srebrenici
U povodu 25. obljetnice genocida u Srebrenici, predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković poručio je da žrtve jednog od najstrašnijih zločina na europskom tlu nakon Drugoga svjetskog rata ne smiju i nikad neće biti zaboravljene.
"Prošlo je četvrt stoljeća od jednog od najstrašnijih zločina na europskom tlu nakon Drugoga svjetskog rata, koji se dogodio u Srebrenici. Danas se s pijetetom prisjećamo više od 8.000 bošnjačkih muškaraca, dječaka i civila ubijenih u Srebrenici i duboko suosjećamo s njihovim obiteljima i najmilijima. Žrtve Srebrenice ne smiju i nikad neće biti zaboravljene", navodi u priopćenju hrvatski premijer.
Zločin u Srebrenici tragična je i neosporna činjenica koja opominje i traži da se nikad više ne ponovi. Svi zajedno, poručio je Plenković, moramo angažirano nastaviti raditi na utvrđivanju i predstavljanju istine o Srebrenici.
"Hrvatska će kao prijateljska i susjedna zemlja uvijek pomagati Bosnu i Hercegovinu u izgradnji kvalitetnije budućnosti kao zemlje tri ravnopravna konstitutivna naroda, a osobito na njezinom putu prema članstvu u Europskoj uniji", istaknuo je Andrej Plenković i u ime Vlade Republike Hrvatske i osobno, izrazio duboko poštovanje obiteljima žrtava.
Grlić Radman: Srebrenica treba biti stalni podsjetnik na važnost mira i demokracije
Šef hrvatske diplomacije Gordan Grlić Radman objavio je u subotu na Twitteru da zločini u Srebrenici trebaju biti stalni podsjetnik na važnost mira i demokracije i da na svaku pojavu politika koje vode zločinima protiv čovječnosti treba brzo reagirati.
"Danas se s velikim pijetetom prisjećamo žrtava Srebrenice, grada koji je nedvojbeno bio poprište najvećeg ratnog zločina i zločina protiv čovječnosti u Europi nakon Drugog svjetskog rata", tvitao je Grlić Radman.
U Srebrenici je prije 25 godina ubijeno više od 8.000 bošnjačkih muškaraca, dječaka i civila u jednom od najstrašnijih zločina na europskom tlu.
"Nema sumnje, zločin u Srebrenici trebao bi danas biti trajni podsjetnik na važnost mira, demokracije i sigurnosti za napredak svakog društva, ali i brze zajedničke reakcije na pojavu politika koje u svojim osnovama neminovno vode k ovakvim teškim zločinima protiv čovječnosti", objavio je hrvatski ministar.
Dodaje da se ne smije zaboraviti da se za mnogim žrtvama još uvijek traga.
"Velikosrpska politika iza sebe je ostavila brojne nevine žrtve, čije sudbine do današnjeg dana nisu poznate, a za kojima njihovi najmiliji još uvijek tragaju u nadi da će se istina rasvijetliti."
Podrška iz cijelog svijeta
Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović srebrenički je genocid opisao kao "zajedničku sramotu svih koji to nisu spriječili". Upozorio je kako je taj zločin rezultat velikodržavnih ideologija koje i danas prijete stabilnosti regije dok je predsjednik Slovenije Borut Pahor kazao kako je za budućnost BiH ključna istina a ne njeno nijekanje a samo na takvim temeljima moguć je oprost unatoč bolnim sjećanjima.
Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres kazao je u svojoj poruci kako je svjetska organizacija 1995. godine iznevjerila Srebreničane a priznanje te činjenice temelj je pomirenja baš kao i odbijanje nijekanja genocida i kažnjavanje počinitelja zločina.
Serge Brammertz, glavni tužitelj Rezidualnog mehanizma za međunarodne kaznene sudove (IRMCT), kazao je u svojoj poruci kako je srebrenički genocid jedan od najmračnijih trenutaka u svjetskoj povijesti.
"Taj je genocid bio planiran na najvišim razinama političkog i vojnog vodstva", kazao je Brammertz dodajući kako je odgovornost svih boriti se za pravdu i istinu i protiv nijekanja genocida jer se ta činjenica ne smije dovoditi u pitanje kako to rade dužnosnici u Republici Srpskoj i Srbiji.
Predsjednik IRMCT-a Carmel Agius kazao je kako ga nikada neće prestati progoniti dokazi o zločinima počinjenim u Srebrenici koje je osobno vidio.
"Trauma ovih sjećanja ostat će u meni dok sam živ", kazao je Agius koji je dodao kako je na žalost još tisuće počinitelja tih zločina na slobodi i čekaju procesuiranje dok revizionisti pokušavaju zanijekati dokazane činjenice da je više od osam tisuća muškaraca i dječaka brutalno likvidirano.
Apostolski nuncij u BiH Luigi Pezzuto prenio je poruku pape Franje koji je iskazao svoju bliskost s obiteljima žrtva i molitve za smiraj duša ubijenih upozorivši kako je mržnja koja je proizvela srebrenički zločin i dalje prisutna u brojnim dijelovima svijeta potičući nove nepravde i stradanja nedužnih.
Bivši predsjednik SAD Bill Clinton poručio je kako je 11. srpnja puno više od mračnog trenutka u povijesti BiH jer je podsjetnik svima što se dogodi kada se zaboravi čovječnost.
"25 godina kasnije čini se kao da smo na to zaboravili u mnogim dijelovima svijeta", kazao je Clinton koji je predsjednikom SAD bio u vrijeme srebreničke tragedije.
Američki državni tajnik Mike Pompeo poručio je kako Srebrenica ostaje trajno urezana u kolektivno sjećanje.
"SAD su se obvezale da nikada nećemo zaboraviti ovu tragediju", kazao je Pompeo.
Britanski princ Charles opisao je genocid u Srebrenici "strašnom mrljom na kolektivnoj savjesti" međunarodne zajednice koja je svojim nečinjenjem iznevjerila i žrtve i preživjele.
Slične su poruke poslali i najviši dužnosnici tijela Europske unije. Tako je predsjednik Europskog vijeća Charles Michel kazao kako je zločin u Srebrenici šamar svim europskim vrijednostima kao što su to i oni koji niječu zločine i pokušavaju revidirati povijest ponovo šireći mržnju i netoleranciju u Europi.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen kazala je kako je Europa dužna sjećati se i djelovati da nikada više ne bude prolijevanja krvi u ime rase i religije, tim prije jer rasizam nije nestao te i danas predstavlja realnu prijetnju europskim vrijednostima.
Glavna tajnica Vijeća Europe Marija Pejčinović Burić ocijenila je u svojoj poruci kako surova realnost Srebrenice nikada neće moći biti zaboravljena a to mora biti motiv za djelovanje kako se takvo što nikada više ne bi ponovilo i kako bi se spriječilo širenje mržnje zbog etničke ili vjerske pripadnosti.
