Putinova invazija na Ukrajinu, koja je po svemu sudeći bila zamišljena kao munjevita okupacija, pretvorila se u iscrpljujući rat koji je ušao u već četvrti tjedan. Suočena s neočekivano snažnim otporom ukrajinske vojske, ali i građana, ruska vojska zapela je u prostranstvima Ukrajine. Ruske snage drže u poluokruženjima najveće gradove, ali prema izvješćima zapadnih službi - invazija je zastala na svim bojištima.
U tom smislu, opsada najvećih gradova poput Kijeva, Harkiva, a naročito Mariupolja umnogome podsjeća na opsadu Vukovara 1991. godine. Stoga smo o situaciji na ratištu u Ukrajini razgovarali s Brankom Borkovićem - Mladim Jastrebom, umirovljenim brigadirom Hrvatske vojske, ratnim zamjenikom zapovjednika 204. brigade i posljednjim zapovjednikom obrane Vukovara prije pada tog grada u ruke JNA i srpskih paravojnih snaga.
'Ukrajini prijeti pokolj kakav se '91 dogodio ovdje'
Borkovića smo pitali u kojoj mjeri je situacija na ratištu u Ukrajini usporediva s onom u Vukovaru i Hrvatskoj 1991. godine.
"Mi smo tada bili u puno težoj poziciji. Oko Vukovara je bila mnogo veća koncentracija neprijateljskih snaga nego što je sada oko ukrajinskih gradova. Tamo su ogromni prostori, daleko veći nego što je područje Vukovara, više je stanovništva pa je i veći nesrazmjer snaga. Najvažnija razlika je u tome što smo mi 1991. godine bili praktički nenaoružani i bez međunarodne potpore. A iza Ukrajine je stao cijeli svijet i vojska im je naoružana", kazao je.
Što se tiče samog tijeka rata, Borković ističe kako sve veći problem postaje odnos agresora prema civilima.
"Opravdan je strah da se tamo ne dogode ratni zločini kakvi su se dogodili i nama 1991. godine. Gdjegod su ušle srpske snage, od Vukovara do područja Knina i dalje, počinile su pokolj. Bojim se da bi i u Ukrajini moglo biti slično", kazao je.
Branko Borković - Mladi Jastreb
'Rusi bi mogli ući jedino u napušten Kijev'
Najteže je u Mariupolju, gradu koji je u ruskim vojnim planovima iznimno strateški važan jer se nalazi na putu između odmetnutih regija Donbasa i Krima. Taj grad je pod gotovo potpunom opsadom i pred humanitarnom katastrofom. Situacija u Mariupolju čini se najsličnijom onoj u Vukovaru i istočnoj Slavoniji 1991. godine.
"Što se tiče otpora i odnosa snaga, može se govoriti o sličnosti. Razlika je u tome što je Mariupolj u žiži medija, a nesrazmjeran je i odnos snaga koje opsjedaju grad. Mi smo na onom malom području Vukovara imali daleko veću koncentraciju neprijateljskih snaga", istaknuo je Borković.
Ruska invazija ušla je u četvrti tjedan čime je plan o munjevitom ratu i brzoj okupaciji Ukrajine propao. Borkovića smo upitali ima li šanse neka vojska, makar bila velika i snažna poput ruske, okupirati zemlju veličine Ukrajine, površinom najveću u Europi, s njenih 40-ak milijuna stanovnika.
"Mislim da Rusi definitivno ne mogu zauzeti ni Kijev, kamoli cijelu zemlju. Jedino bi mogli ući u prazan grad ako bi prethodno svojim djelovanjima prisilili stanovništvo da ga napusti. Ono što mi se čini najvažnijim jest homogenizacija ukrajinskog naroda. Ukrajinci su do sada bili prilično razjedinjeni - dio je bio prozapadno orijentiran, a dio proruski. Sada im se dogodila nacionalna homgenizacija. U svakom zlu ima nešto dobro. Dugoročno, jačanje ukrajinskog naroda može imati pozitivnog učinka. Sada se pokazalo da im Rusi baš nisu prijatelji", ustvrdio je Mladi Jastreb.
Manevarske (ne)mogućnosti oklopnih snaga
Zbog svega navedenog, Borković smatra da su šanse ruskih snaga u gerilskim uličnim borbama u gradovima gotovo ravne nuli. "Fizički bi im to bilo nemoguće kontrolirati. Ruske snage već u startu su gubitnici. Očito nisu očekivali dragovoljački otpor i homogenizaciju naroda", ističe.
Budući da su ruske oklopne snage zapele na prilazima Kijevu, dovodi se u pitanje i učinkovitost tenkova u današnje vrijeme.
"Tenkovi omogućavaju brzi prodor u tuđi teritorij. Uostalom, dio vojne strategije bivšeg Sovjetskog Saveza bio je brzi oklopni prodor u dubinu Europe. Međutim, ovdje imamo drugačiju situaciju. Ruske snage u tim željeznim oklopima na tim pustopoljinama i po hladnoći gube moral, dok su branitelji, bez obzira na granatiranja, ipak u svojim gradovima. Ruskim snagama u prilog ne idu ni vremenske prilike jer počinje otapanje tla koje se pretvara u blato, a vojska je neprestano na otvorenome.
Osim toga, širi prostor Kijeva velik je kao cijela istočna Slavonija. To je i prostor ogromnih, nepremostivih rijeka, tako da su manevarske mogućnosti oklopnih snaga vrlo sužene. Uopće ne vidim način i silu koju bi Rusi morali upotrijebiti da zauzmu Kijev. Možda uspiju srušiti vlast, ali dugoročno Rusija ne može "progutati" Ukrajinu", smatra Borković dodajući kako ne očekuje prelijevanje sukoba na druge zemlje.
'Putin je potonuo na dno, kao ovodobni Hitler'
U Putinovu odnosu prema Ukrajini Borković vidi sličnosti s odnosom Slobodana Miloševića prema Hrvatskoj početkom 1990-ih.
"U širim razmjerima, Putin se ponaša kao međunarodni žandar. Mene je najviše iznenadilo i šokiralo to što se odlučio upustiti u ovakvu avanturu. Dugo nam se činio uzornim miran način na koji se raspao Sovjetski Savez, dok se Jugoslavija raspala u krvi. Čovjek (Putin) koji je Rusiju mogao uzdići kao najveću zemlju na svijetu, a on sam ući u blistavu svjetsku povijest, potonuo je na samo dno kada je kao žandar krenuo određivati sudbinu drugim narodima. To mi je jednostavno neshvatljivo. Po mnogim elementima on je postao ovodobni Hitler", zaključio je Branko Borković - Mladi Jastreb.
Situaciju u Ukrajini iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
