Ministar unutarnjih poslova Unsko-sanske županije Nermin Kljajić odbacio je tvrdnje kako vlasti u tom dijelu Bosne i Hercegovine potiču ilegalne migrante na odlazak u Hrvatsku dodajući kako se dvije države suočavaju s istim problemom, prenio je u subotu sarajevski portal Klix.
Nakon što je zagrebački "Večernji list" objavio kako sigurnosne službe u Hrvatskoj razmatraju mogućnost izricanja zabrane ulaska onim dužnosnicima u BiH koji potiču ilegalne migrante da što prije nastave put ka Hrvatskoj te kako je zbog svojih ranijih izjava pod posebnom pozornošću upravo ministar unutarnjih poslova Unsko-sanske županije, Kljajić je ustvrdio kako tamo nitko ne radi na planskom prebacivanju migranata u Hrvatsku odnosno kako je riječ o pojedinačnim slučajevima i odlukama onih koji pod svaku cijenu pokušavaju doći do zapadne Europe.
"U zadnje dvije godine kroz kampove na području Unsko-sanske županije prošlo je oko 60 tisuća migranata što znači da je njih oko 54 tisuće završilo u zemljama EU-a. Ti ljudi su došli u BiH s namjerom da dođu do zemalja EU. Hrvatska je opravdano nezadovoljna kao i mi ... jer naše državne institucije ne upravljaju procesom migracija, tako da se skupa bavimo posljedicama", kazao je Kljajić.
Nove mjere za migrante u Bihaću i Velikoj Kladuši
Dodao je kako Hrvatska "može biti mirna" kada je riječ o mjerama koje poduzimaju vlasti Unsko-sanske županije.
Posebna županijska operativna skupina zadužena za problem ilegalnih migracija ranije ovog tjedna donijela je odluku kako će od 15. studenog biti ograničeno kretanje ilegalnih migranata koji borave u Bihaću i Velikoj Kladuši.
Nove mjere značile bi da migranti koji su smješteni u prihvatnim kampovima Bira i Miral više ne mogu slobodno izlaziti i u njih se vraćati a da će izlazak biti dopušten samo onima koji žele trajno otići odnosno nastaviti put ka Hrvatskoj.
Do subote nije bilo potvrde da se takve mjere doista i primjenjuju a u međuvremenu je reagirala i organizacija Amnesty International upozorivši kako bi ograničenje kretanja migranata i njihovo stavljanje u neku vrstu pritvora predstavljalo drastično kršenje njihovih ljudskih prava.
"Strani državljani, uključujući osobe koje su neregularnim putem ušle u BiH, a koje se nalaze na teritoriju BiH, uživaju ista ljudska prava i zaštitu kao i državljani BiH. Svaki pokušaj da se na bilo koji način kolektivno ograniče prava ovih osoba bi bio diskriminirajući", stoji u izjavi koju je objavio središnji ured Amnesty Internationala u Londonu.
