Narodna skupština Republike Srpske povukla je zakone kojima su osporavane nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine (BiH), što predstavlja jedan od značajnijih političkih preokreta u posljednjem desetljeću. Time je formalno završeno jedno poglavlje sukoba entitetskih i državnih struktura, a otvoreno je pitanje je li riječ o istinskom zaokretu ili o privremenom taktiziranju Milorada Dodika. Za mnoge, taj potez predstavlja njegov najveći poraz, rezultat snažnog američkog pritiska i simboličan kraj politike otvorene konfrontacije sa Zapadom, piše Deutsche Welle.

Dugogodišnji komentator Oslobođenja i urednik BH radija 1, Emir Habul, upozorava da je prerano govoriti o Dodikovom kraju. „Bojim se da ova priča nije završena. Trijumfalizmu nema mjesta, iako izgleda da je Dodik doživio velik poraz. Mi ne znamo sadržaj aranžmana između Dodika i velike sile (vjerojatno SAD-a) ni cijenu po kojoj je dogovor postignut“, rekao je Habul za DW.

Međutim, dok god je Dodik u Banja Luci i u RS-u, on ima velik utjecaj. „Notorna je činjenica da centri moći nisu u institucijama, nego u stranačkim vrhovima. Tu je Dodik neprikosnoven. S druge strane, čak i da je Dodik poražen, nije poražena politika koju je on stvorio“, upozorava Habul. Prvi će test, kaže, biti prijevremeni predsjednički izbori u RS-u, zakazani za studeni: „Ako oporba izgubi, to će značiti Dodikov trijumf.“

Uskoro test na terenu

Velika je nepoznanica raspoloženje unutar SNSD-a. Postoji li alternativa Dodiku? Ona se još ne nazire, kaže Habul, i napominje da su i kandidat SNSD-a za prijevremene izbore Siniša Karan te vršiteljica dužnosti predsjednice RS-a Ana Trišić-Babić osobe od Dodikova povjerenja, baš kao i članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović. 

U nadolazećim danima pokazat će se, smatra sugovornik DW-a, u kojoj će se mjeri smanjivati blokade srpskih ministara i zastupnika u institucijama BiH. „To će pokazati u kojem će smjeru ići RS“, zaključuje Habul.

POGLEDAJTE VIDEO: Rastu tenzije oko summita u Budimpešti: 'Europski političari će učiniti sve da to spiječe'

Razvoj događaja u BiH s pozornošću se prati i u susjednoj Hrvatskoj, kaže za DW politički analitičar iz Zagreba, Davor Gjenero. On smatra da je cijeli proces ilustracija američke pragmatične i učinkovite diplomacije. „Ono što je odigrano s gospođom Cvijanović u najboljem je stilu te diplomacije – učinkovito i brzo“, kaže Gjenero.

Prema njegovim riječima, Dodik je nakon njezina povratka iz SAD-a „shvatio da mu je povlačenje ostalo kao jedina politička opcija“.

Južna plinska interkonekcija važnija od 'trećeg entiteta'

„Službenoj Hrvatskoj bilo je iznimno neugodno slušati Dodikov ispad nakon banjolučkog sastanka s delegacijom HDZ-a BiH koju je predvodio Dragan Čović, kada je govorio o ‘trećem entitetu’. U Hrvatskoj je svima jasno da je Washingtonski sporazum iz 1994., kojim je zaustavljen sukob između Hrvata i Bošnjaka i okončana hrvatska intervencija u BiH, i danas jedan od temelja američke politike prema BiH“, napominje Gjenero.

Prema sugovorniku DW-a, „vjerojatnije je da bi u budućnosti moglo doći do ukidanja drugog entiteta i pretvaranja cijele BiH u Federaciju, nego da bi se mogao uspostaviti treći entitet“.

NADA U TRUMPA /

Napokon priznao da više nije predsjednik: Je li ovo konačni Dodikov poraz ili samo mijenja taktiku?

„Čović je svjestan da nema ni mogućnosti ni snage za uspostavu trećeg entiteta, niti bi u Zagrebu za to imao podršku. Druga je stvar što on i HDZ BiH žele održati trenutačnu vladajuću koaliciju na razini države“, kaže Gjenero.

Prema zagrebačkom analitičaru, odnos Čović–Dodik sada dobiva drugorazredno značenje, a područje na kojem bi se Hrvatska morala snažnije angažirati, s obzirom na „relativno malen utjecaj koji ima na Čovića“, jest hitno pokretanje procesa vezanih uz južnu plinsku interkonekciju.

„U novim okolnostima, ono što je u Sarajevu radio veleposlanik Murphy postaje iznimno važno, još važnije nego što je bilo tijekom njegova mandata. Za pretpostaviti je da je to javnim vlastima u Zagrebu jasno i da će na vrijeme prepoznati što američka administracija od njih u tom smislu očekuje“, kaže Gjenero.

Vulin kao 'glasnogovornik Kremlja'

U Srbiji, osim zabrinutosti bivšeg premijera Aleksandra Vulina, nije bilo osobitih reakcija na odluke Skupštine RS-a. Vulin smatra da „okus poraza neće moći nestati“ i da je „politika borbe za očuvanje Daytonskog položaja RS-a doživjela težak poraz“. Istodobno je izrazio sumnju da će ukidanje američkih sankcija Dodikovim dužnosnicima biti dovoljna kompenzacija za „odricanje od dosljedne obrane RS-a“ te pozvao da se „ne odustaje od referenduma“.

Direktor beogradskog Foruma za međuetničke odnose, Dušan Janjić, za DW kaže da reakcija Aleksandra Vučića zasad izostaje, iako je Dodik bio „važan igrač u Vučićevim nastojanjima da spasi vlast idejom ‘srpskog svijeta’“.

Što se tiče Vulina, on je više glasnogovornik Kremlja nego Vučića, tvrdi Janjić:

„I Vulin i Dodik spadaju među one političare za koje se veže zastupanje ruske politike, promicanje proruskih stavova i neka vrsta autopercepcije kao miljenika Rusije. No, Vulinova reakcija u ovom slučaju zapravo je ista kakvu ima i Vučić, samo što Vučiću treba vremena da vidi kako će se sve interpretirati.“

Dodik je morao prihvatiti realnost

Janjić smatra da Vulin postupa u skladu s nalozima Kremlja kada kritizira Dodika te da je Moskva, „prema ozbiljnim izvorima“, poručila Dodiku da zna što je Cvijanović radila u Americi i da on, u tom slučaju, ne može računati na podršku Rusije.

Članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, jedna od Dodikovih najbližih suradnica, nedavno je boravila u Washingtonu, gdje je – unatoč tome što se nalazi na „američkoj crnoj listi“ – razgovarala s američkim dužnosnicima.

VJERNA SURADNICA /

Dodik o privremenoj predsjednici RS-a: 'Ja sam izabran voljom naroda, ona nek se bavi formalnostima'

Janjić kaže da ne treba podcjenjivati Dodikovu upornost, ali ni upornost pojedinih zapadnih država, ponajprije SAD-a i Velike Britanije, koje imaju različite načine rješavanja problema s političarima poput Dodika: „Ovaj način pokazuje da postoje mirna rješenja i da, od svih onih velikih galama, prijetnji ratovima i referendumima, više nema ništa. Dodik je jednostavno morao prihvatiti realnost. To je, prije svega, rezultat pritiska i jasnog stava Washingtona.“

Federacija BiH više nema Dodika kao alibi

Na tridesetu obljetnicu Daytona, Dodik je morao prihvatiti povlačenje spornih zakona i da se RS i institucije BiH vrate važnijim pitanjima. „A ti se problemi, iz američke perspektive, odnose upravo na deblokiranje države i potporu da se BiH uredi kao učinkovitija, neblokirana država. Dodik je, u toj slici, bio onaj koji je blokirao“, kaže Janjić.

Sugovornik DW-a naglašava da sada i političari iz Federacije BiH moraju djelovati drukčije, jer više nemaju Dodika kao alibi. „Sada se svi moraju suočiti s pitanjem: funkcionira li ovakva ustavna organizacija BiH doista? Jer, iz američke perspektive, upravo je to trenutačno ključno pitanje“, zaključuje Janjić.

POGLEDAJTE VIDEO: Bono Marjanović o susretu Donalda Trumpa i Vladimira Putina