Hrvatski predsjednik Zoran Milanović rekao je u ponedjeljak u Valletti predsjedniku Malte Georgeu Velli da očekuje podršku Malte za ulazak Hrvatske u Schengen, a predsjednici su razgovarali još o uvođenju eura u Hrvatskoj i položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini, priopćio je ured predsjednika.
Milanović je u uzvratnom posjetu Malti na poziv malteškog kolege.
Milanović je rekao da je ulazak Hrvatske u Schengen neposredni hrvatski interes. "Mi smo otvoreno gospodarstvo kao što trebaju biti sva europska gospodarstva, po temeljnim dokumentima EU-a i europskoj privrženosti ideji slobodnih tržišta", istaknuo je.
Dodao je da je to hrvatski interes i zbog olakšavanja protoka ljudi koji dolaze u Hrvatsku i sudjeluju u našem turističkom gospodarstvu te da u tom pogledu očekuje podršku Malte.
"Neću tvrditi da je to gotova stvar, da Hrvatska odmah ulazi u šengensku zonu, ali nadam se najboljem", rekao je Milanović koji će o toj temi razgovarati i s predsjednikom Zastupničkog doma Anġlu Farrugiom, premijerom Robertom Abelom i šefom opozicije Bernardom Grechom.
Predsjednici su razgovarali o uvođenju eura u Hrvatskoj. Milanović je rekao da se to tretira kao gotova stvar i nešto što mu se čini kao nezaustavljivo.
"Hrvatska je donijela odluku. Morat ćemo živjeti s tom odlukom. Nije neka zabrinjavajuća odluka, testirale su je brojne države, pa se nadam najboljem. Naravno, odričemo se jednog od osnovnih alata državnog suvereniteta, monetarnog suvereniteta. To je naša valuta koja je stvorena u burnim i turbulentnim godinama naše novije povijesti", rekao je Milanović.
Milanović je na sastanku s Vellom kritizirao dodjeljivanje statusa kandidata za članstvo u EU Ukrajini i Moldaviji, ali ne i BiH.
"To je, nažalost, pitanje gdje odnos prema ovoj temi prelazi od razočaranja do bijesa, a stvari idu samo na gore. Posljednji potez, to da se Ukrajini i Moldovi dodijeli status kandidata za članstvo u EU, a da se u isto vrijeme zanemari Bosna i Hercegovina, nema nikakve veze s razboritom državničkom mudrošću, s dalekovidnošću i odgovornošću međunarodne politike. To je nešto što me stvarno razočaralo", rekao je Milanović.
Istaknuo je da se može teško opravdati politički, taktički i u konačnici etički zašto Europsko vijeće - kao tijelo koje na kraju odlučuje - nije dodijelilo status kandidata Bosni i Hercegovini.
"Taj propust ide ruku pod ruku s nizom drugih propusta kojima svjedočimo i kojima smo svjedočili na zapadnom Balkanu, kao što je dinamika pregovaračkog procesa Crne Gore te izostanak početka pristupnih pregovora Albanije i Sjeverne Makedonije. I na kraju Srbija, koja je, nažalost, izabrala svoj put i očito nije jako zainteresirana za europske procese i pravila kojih se u ovom trenutku mora pridržavati. Možda promjene odluku u razumnom roku, a možda i ne", rekao je Milanović, ističe se u priopćenju.
Vella je rekao da razumije osjetljivost hrvatskog predsjednika na temu prava Hrvata u BiH te naglasio da višedesetljetni napori nekih kandidata sa zapadnog Balkana nisu honorirani, navodi se u priopćenju.
"Potrebna je puno veća predanost Europske unije zemljama zapadnog Balkana. Osim što dovodi do nezadovoljstva u ovim zemljama, postoji i opasnost da se ove zemlje počnu okretati utjecaju trećih zemalja. Ozbiljnija i jasnija europska perspektiva doprinijela bi, između ostalog, i stabilnosti jugoistočne Europe", rekao je Vella.
U kontekstu pristupanja Hrvatske EU-u, Milanović je rekao da su pregovori za članstvo u Uniji vođeni sa znanjem da postoji oko 600 tisuća hrvatskih državljana u Bosni i Hercegovini.
"Zbog toga se ne može reći da su ti ljudi postali hrvatski državljani nakon ulaska Hrvatske u EU. Oni su to bili i prije 2013. Veliki broj Hrvata koji žive u Hrvatskoj vuku porijeklo iz Bosne i Hercegovine. Hrvatska je obvezna pomoći tim ljudima, pokušati doprinijeti rješavanju njihovih problema, ali na miroljubiv način", rekao je hrvatski predsjednik.
