Predsjednik Zoran Milanović u SAD-u je održao je govor na 76. Općoj skupštini UN-a. Milanović je kazao da je važno nastaviti jačati međunarodni poredak ustanovljen na pravilima.
"Nasilje, siromaštvo i glad su opet u usponu. Naš oporavak nakon pandemije bit će još teži imajući na umu nejednaki gospodarski razvoj diljem svijeta. Teške katastrofe uzrokovane vremenskim promjenama su nešto s čim se sve teže nosimo. Kao što nam govore naši najbolji znanstvenici, ne možemo si dosputiti da ignoriramo kako klimatske promjene utječu na prirodne katastrofe i pogoršavaju ih. To dovodi i do klimatskih migracija koje stvaraju još veće nezadovoljstvo. Populisti i kampanje pune dezinformacija sa zlim namjerama ignoriraju te činjenice i mogu poljuljati povjerenje ljudi u medije, znanost i institucije. Ne smijemo, ne možemo i nećemo to dopustiti. Naša odgovornost kao svjetskih vođa je da se uhvatimo s tim u koštac i vratimo povjerenje ljudi te im damo nadu", kazao je predsjednik.
"UN može samo profitirati od multilateralnih suradnji pogotovo s Vijećem Europe, Europskom komisijom i NATO-a. Želim podvući Hrvatsku predanost našim zajedničkim naporima u kojima se borimo s mnogim izazovima, poput hvatanja u koštac s klimatskim promjenama, zaštitom ljudskih prava, promoviranjem obrazovanja i osnaživanjem žena, mirnim rješavanjem sukoba, borbom protiv korupcije i terorizma", kazao je.
"Pandemija Covida-19 povijesni je test pred našom generacijom. Kako ćemo danas odgovoriti na nju, osobno i kolektivno, to će oblikovati život generacija koje dolaze", kazao je Milanović.
Milanović se dotaknuo i pitanje hrvatskih susjeda te kazao da Hrvatska ima interes u prosperitetu tih zemalja, zbog čega je jedan od najvećih zagovaratelja njihova ulaska u EU te su demokratska transformacija i vladavina prava ključni za ostvarenje tog cilja.
"Bosna i Hercegovina, kako bi krenula naprijed, treba okvir koji se temelji na principima federalizma, decentralizacije i legitimnog predstavništva. Koncept konstitutivnog naroda često je pogrešno predstavljen kao prepreka jednakim pravima svih građana", kazao je Milanović i dodao da su reforme u BiH prijeko potrebne.
Kazao je i da Hrvatska još traži 1.858 svojih građana koji se vode kao nestali iz Domovinskog rata.
"To je dugotrajan teret za obitelji, ali i za društvo koje želi krenuti dalje. Priznajem da ne shvaćam zašto ne dolazi do dijeljenja informacija, zašto nema pristupa arhivima o mogućim lokacijama masovnih grobnica", kazao je.
