Theresa May je od birača zatražila da podrže plan njezine Konzervativne stranke oko Brexita. Britanija bi po tom planu trebala izaći iz jedinstvenog tržišta Europske unije, useljavanje bi bilo ograničena, a država bi "preuzela kontrolu nad stvarima koje im najviše znače".
May trenutno ima tijesnu većinu u parlamentu, no ona nije dovoljna garancija za izglasavanje ključnih zakona vezanih za Brexit. Ako se desetak ili više zastupnika njezine stranke odluči pobuniti i glasati isto kao i oporba, pregovaračka moć premijerke bit će izgubljena.
Zbog toga je May raspisivanjem prijevremenih izbora htjela povećati svoju parlamentarnu većinu za još nekoliko desetaka zastupnika. Međutim, golema prednost koju su njezini konzervativci prije mjesec dana imali u anketama pred laburistima u međuvremenu se gotovo istopila.
"Ključno je pitanje hoće li Theresa May dobiti dovoljno veliku većinu u donjem domu britanskog parlamenta da postane relativno imuna na pobunu u svojim redovima, o čemu se zapravo odlučuje na ovim izborima", tvrdi John Curtice, politički analitičar sa sveučilišta u Strathclydeu.
May je tijekom kampanje ponudila binarni izbor između svog vodstva i ekonomskog "kaosa" i slabih pregovora o Brexitu koje bi vodila potencijalna koalicijska vlada predvođena liderom ljevice, čelnikom laburista Jeremyjem Corbynom.
Konzervativci vode "usku kampanju fokusiranu na Brexit i vodstvo – 'snažno i stabilno vodstvo' koje će postići 'dubok i specijalan' dogovor s EU-om", smatra Colin Talbot, stručnjak za politiku sa sveučilišta u Manchesteru.
No usprkos tome što je vodila kratku i usmjerenu kampanju, May na putu prema velikoj pobjedi stoji nekoliko zapreka. Borba na izborima zapravo će se voditi u stotinjak neizvjesnih izbornih jednica koje konzervativci žele preuzeti, većinom od laburista.
No u ostalih petstotinjak izbornih jedinica birači će gotovo sigurno podržati iste one kandidate koje su već odabrali u svibnju 2015. godine.
Nekoliko anketa provedenih od sredine svibnja konzervativcima daju između 6 i 12 postotnih bodova ispred laburista, a ta se prednost ovog tjedna dodatno smanjila. Po nekima bi May čak i mogla izgubiti parlamentarnu većinu.
Ali britansko javno mnijenje zna biti teško procijeniti čak i bez događanja od 22. svibnja kad je Britanija doživjela najgori teroristički napad na svom teritoriju u posljednjih 12 godina., te napada na London Bridgeu koji se dogodio samo pet dana prije izbora.
Šokantan bombaški napad u Manchester Areni tijekom pop koncerta na kojem su većinom prisustvovali mladi obožavatelji, kao i nedavni napad vozilom i hladnim oružjem, vjerojatno će "koristiti" Theresi May, bivšoj ministrici unutarnjih poslova poznatoj po nepopustljivosti prema kriminalu.
Njezini konzervativci su ipak bili izloženi kritikama zbog rezanja sredstava policiji i činjenici da je napadač izmaknuo snagama sigurnosti, zbog čega su i umjerene muslimanske skupine pozvale vladu da ponovno promisli svoj "Prevent" program borbe protiv ekstremizma za kojeg neki stručnjaci tvrde da je doveo do dodatne radikalizacije.
Čini se da May ne uspijeva uvjeriti birače da se ujedine iza njezinog vodstva jer je britansko društvo snažno podijeljeno na pobornike konzervativaca i one koji preferiraju Corbynove laburiste koji promiču tradicionalno lijeve politike poput društvene pravednosti.
Očekuje se da će izlaznost na izborima biti mala jer se glasače poziva na birališta po drugi put u dvije godine, a u međuvremenu su se dogodili i lokalni izbori i referendum o Brexitu.
I jaz između različitih generacija i rasa je izraženiji nego što je to bio tijekom prošlogodišnjeg referenduma o Brexitu, zbog čega je namjera britanske premijerke da izbori budu glasanje o Brexitu još udaljenija od stvarnosti.
Nakon nekoliko tjedana kampanje diljem Britanije, Keir Starmer, predloženi laburistički ministar za Brexit, rekao je za Guardian da se Brexit "jako, jako rijetko" spominje u razgovorima na kućnim pragovima.
"Izbori su predstavljeni kao da su o Brexitu", kaže Starmer.
"A na kraju su se oni pretvorili u pitanje o tome u kakvoj Britaniji želimo živjeti".
Britanci u četvrtak na prijevremenim izborima u jednom krugu biraju 650 zastupnika iz isto toliko izbornih jedinica. Osoba s najviše osvojenih glasova ulazi u parlament. U dosadašnjem sazivu konzervativci su imali 330 zastupnika, laburisti 232, škotski nacionalisti 56, liberali osam. Još 24 mandata pripala su manjim strankama. Birališta se otvaraju u sedam, a zatvaraju u 22 sata.
