Američki državni tajnik Marco Rubio će se sljedeći tjedan sastati s čelnicima Danske, ali je nagovijestio da nema povlačenja od cilja predsjednika Donalda Trumpa o preuzimanju Grenlanda.

Operacija američke vojske u kojoj je zarobljen venezuelanski predsjednik Nicolas Maduro, ponovno je potaknula zabrinutost da bi Trump svoju pozornost mogao usmjeriti i na druge dijelove svijeta. Taj se strah posebno snažno osjeti među stanovnicima Grenlanda.

Ideji se protivi i Kongres

Rubio je novinarima poručio da Trump ne odbacuje opciju da svoj cilj ostvari i vojnim sredstvima. Na pitanje novinara jesu li Sjedinjene Američke Države spremne potencijalno ugroziti NATO savez nasilnim preuzimanjem Grenlanda, Rubio je poručio: "Kao diplomat uvijek više volimo to riješiti na druge načine, a to je uključivalo i Venezuelu", piše Reuters.

Ako bi se Trump odlučio na zauzimanje Grenlanda od Danske, dugogodišnjeg saveznika, to bi dodatno produbilo jaz između SAD-a i Europe. Iako Grenland nije članica Europske unije, dio je Kraljevine Danske koja jest članica. Europa bi to doživjela kao izravan napad na europski suverenitet.

Danska je članica osnivačica NATO saveza, napad (ili nasilno zauzimanje teritorija) jedne članice na drugu teoretski bi značio kolaps cijelog kolektivnog sustava obrane.

'ON TO MORA IMATI' /

Raširio se strah, Trumpovi suradnici nacratali novu metu? Znakovito napisali: 'Uskoro...'

Ovoj Trumpovoj ideji protivi se i američki Kongres; i demokrati i republikanci u srijedu su poručili da očekuju da će Senat glasati o zakonu kojim bi se ograničila Trumpova sposobnost da pokuša zauzeti Grenland.

Zašto Trump želi Grenland?

Grenland je smješten na arktičkom krugu, između SAD-a, Rusije i Europe i nudi jedinstvenu geopolitičku prednost na koju Amerika motri već više od 150 godina. Zbog svog položaja ključna je lokacija za američki sustav balističke raketne obrane.

Osim strateškog položaja, Grenland krije bogata nalazišta prirodnih resursa poput nafte, zlata, urana i željeza, ali i rijetkih zemnih metala. To se uklapa u ambiciju Washingtona da smanji ovisnost o Kini, koja trenutno dominira tim tržištem.

Trump je ideju o preuzimanju kontrole nad Grenlandom prvi put iznio 2019. godine, tijekom svojeg prvog predsjedničkog mandata. Tvrdi da je Grenland ključan za američku vojnu strategiju i da Danska nije učinila dovoljno da ga zaštiti. Amerika je s Danskom potpisala dva sporazuma, jedan 1951. godine, a drugi 2023. godine, koji im daju gotovo neograničen pristup otoku.

Bijela kuća je u utorak priopćila da Trump razmatra opcije, uključujući i moguću upotrebu američke vojske, unatoč protivljenju Europe.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE VIDEO: Bijela kuća prijeti vojnim napadom na najveći otok: Grenland i Danska pozivaju na razgovore