Situacija na bojišnici u Ukrajini je teška, a svakodnevno granatiranje trpi i Harkiv, drugi grad po veličini u zemlji, tvrdi za N1 profesor s Instituta za međunarodne odnose u Kijevu, Maksim Kamenjeckij. On smatra da niti pregovori ne ulijevaju previše nade u okončanje sukoba.
“Ako uzmemo u obzir sve okolnosti, trenutna situacija što se tiče pregovora ne izgleda optimistično zbog poteza Rusa, tu je najava referenduma, zatvaranje ljudi, onemogućavanje humanitarnih koridora iz Mariupolja, sve to negativno utječe na perspektivu o pregovorima”, rekao je Kamenjeckij.
Čudna Lavrovljeva prijetnja
U ponedjeljak je ruski ministar vanjskih poslova, Sergej Lavrov poručio da Rusija radi na umanjenju rizika, jer postoji stvarna opasnost od izbijanja trećeg svjetskog, pa čak i nuklearnog rata. Kijevski profesor drži da je čudno čuti takvu prijetnju baš od Lavrova.
“Dosta čudna situacija. Čudno je za sve koji su poznati s međunarodnim odnosima, kad ministar vanjskih poslova, čiji zadatak je razvijanje odnosa s drugim državama, najavljuje treći svjetski rat. S time da on nema ni veze s donošenjem takvih odluka. U nekim situacijama je on u pravu, recimo, da će situacija na bojišnici određivati kada će pregovori završiti mirovnim sporazumom. O tome je govorila i naša ukrajinska strana, da zapravo vojska određuje te uvjete pod kojima će biti potpisan mirovni sporazum. Naša strana je zasad rekla kako neće biti razgovora ako budu u pitanju referendumi na okupiranim područjima. Druga stvar je uništavanje ljudi u čeličani u Mariupolju, to isto neće biti pozitivna točka da se pregovori nastave”, objasnio je.
Najteži udarci po Ukrajini
Dodao je da ne bi trebalo doći do ruskog proboja prema Odesi, jer njihova vojska više nema snage za to. “Oni sada ne mogu zauzeti ni manja sela na područjima gdje se vode borbe, a kamoli da moraju probiti 500 kilometara ukrajinskog područja. To što su Rusi prekjučer pokušali napraviti s raketiranjem Odese i pogodili stambenu zgradu, gdje se vidi da krstareći projektil svojom normalnom putanjom pogađa stambenu zgradu, gdje nema nikakvih vojnih objekata, to znači da ili Rusi nemaju ipak sofisticiranog oružja, ili ipak gađaju civilne ciljeve”, upozorio je Kamenjeckij i dodao da je Ukrajina u noći s nedjelje na ponedjeljak pretrpjela najteže udarce.
“Pogodili su stanice električnog napajanja u željeznicama u svim dijelovima Ukrajine, najvjerojatnije da se oteža isporuka vojne robe i opreme koje druge zemlje šalju u Ukrajinu putem željeznica”, poručio je profesor.
UN je tek sad reagirao
Smatra da bi vojna pomoć koja pristiže sa Zapada mogla bitno promijeniti stanje na terenu. Dodaje da se to već i vidi. "Je li moguće definitivno pripajanje tih teritorija Rusiji ili tvorevinama koje ona izmisli? Sumnjam da to može potrajati dulje vrijeme. Ukrajina će nastojati da ne dopusti takav scenarij”, rekao je.
Tijekom dana bi se trebali sastati ruski predsjednik Vladimir Putin i glavni tajnik UN-a, Antonio Guterres. Njihov susret je prvi tijekom dva mjeseca rata.
“Mislim da vrlo čudno izgleda kad se nakon dva mjeseca od početka velikog rata u Europi UN probudi i pokuša nešto poduzeti. Poznavajući prilike koje postoje u Rusiji, sumnjam da ako nisu uspjeli drugi političari i izaslanici drugih zemlja, da će nešto moći napraviti glavni tajnik UN-a, ali barem neka proba. Nisam optimističan”, zaključio je Kamenjeckij.
Situaciju u Ukrajini možete pratiti OVDJE.
