LJUBLJANA - Iako je slovenski parlament u ponedjeljak velikom većinom glasova izglasao zakon o obeštećenju bivših deviznih štediša Ljubljanske banke među slovenskim političarima neće prestati polemike o tome "tko je kriv" što Slovenija iz proračuna mora isplatiti više stotina milijuna eura štedišama, unatoč tome što je proteklih dvadesetak godina tvrdila da je to pitanje sukcesije, a ne dug državne banke stranim štedišama, navodi u utorak slovenski tisak.
Ljubljansko "Delo" podsjeća na riječi ministra financija Dušana Mramora koji je zastupajući vladin prijedlog zakona priznao da će slovenski javni dug zbog 385 milijuna eura, koliko će stajati implementacija presude Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, porasti za jedan posto slovenskog BDP-a, te da je i oporba tijekom parlamentarne rasprave govorila o šteti koja je nanesena slovenskim poreznim obveznicima.
Iako je parlament odbio zahtjev oporbenog prvaka i bivšeg premijera Janeza Janše da se zakon ne potvrdi dok se ne utvrdi politička odgovornost za fijasko slovenske politike u vezi sa starom štednjom, polemike o tome jesu li za to krive desne ili lijeve vlade će se nastaviti, a sigurno će se ponoviti na jesen, kad u proračunu za iduće dvije godine bude trebalo osigurati sredstva za isplate štediša u Hrvatskoj i BiH, navode slovenski mediji.
Prema ocjeni slovenskog ministarstva financija koje će prve zahtjeve štediša primati od 1. prosinca ove godine, broj onih koji mogu računati na povrat štednje je od 100.000 do 150.000, a zahtjevi će se primati sve do kraja 2017. godine, s time da će prve isplate biti u prvom kvartalu 2016.
Više problema očekuje se sa zahtjevima iz BiH budući da prema navodima slovenske vlade dokumentacija nekadašnje Ljubljanske banke Sarajevo, odnosno njena baza podataka, nije kompletna.
