VELIKA TRAUMA ZA CRNU GORU / Beogradska stručnjakinja upozorila na posljedice kakve ostavljaju ideje kao što je 'srpski svet'

'Svoditi priču, s jedne strane, na pravo vjerske zajednice u Crnoj Gori i s druge na pripadnike bivše vlasti koji bi vratili stare pozicije, ne odgovara istini, suštini onog što se dogodilo', kazala je beogradska kulturologinja

7.9.2021.
12:47
Profimedia
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Crna Gora suočava se s društvenom krizom, a beogradska kulturologinja Aleksandra Bosnić Đurić komentirala je događanja na Cetinju te što je dovelo do njih i kakve će posljedice ostaviti na budućnost te zemlje.

Bosnić Đurić ujedno je i kolumnistica podgoričke Pobjede, a ove je godine na crnogorski Dan državnosti, 21. svibnja, objavila kolumnu u kojoj je upozorila da bi kriza u kojoj se nalazi tamošnje društvo jednog dana mogla odvesti na put bez povratka.

'Ovo je velika trauma za građanstvo Crne Gore'

"Noćna mora svakako jest za sve one koji išta znaju i žele znati pravu stranu priče u crnogorskom društvu. Ali, ne mislim da je to ovo jutro, jer ne mislim da je ovo priča bez povratka. Ovo jest jedna velika trauma koju su građani Crne Gore, na samo Cetinja, preživjeli prethodnih nekoliko dana.

Njihov put ka ostvarenju onog što žele, a to je put u konačno usvajanje građanskog društva, prilično je dug. U državama i društvima koja su imala iskustvo zatvorenosti i ideološke uzurpacije, što nažalost još uvijek nije naša prošlost, treba očekivati takav jedan dug proces oporavka. U tom smislu smatram da je ta vrsta oporavka, odnosne jedne uporne i konzistentne građanske borbe, pred građankama i građanima Crne Gore", kazala je kulturologinja za Slobodnu Dalmaciju.

Istaknula je kako je nasiljem koje se dogodilo na ulicama Cetinja prilično povrijeđeno građanstvo dostojanstvo i pravo građana i građanki Crne Gore. "Njihovo je pravo, naime, da žive u slobodnoj, sekularnoj, nezavisnoj i dostojanstvenoj Crnoj Gori koja je zemlja svih njezinih građana i građanki", dodala je Bosnić Đurić.

"Ono što smo mi vidjeli na Cetinju sugerira da Crna Gora trenutačno više sliči na jednu teološki uzurpiranu državu, nego na državu u kojoj je građansko društvo uspostavljeno. Zato nikako ne mislim da je ovo konačna pobjeda onih koji su pokušali izvršiti prije svega ideološku uzurpaciju Crne Gore. Naprotiv, svaka takva uzurpacija koja se dogodi uz primjenu sile nema svoju sretnu prognozu u budućnosti", poručila je.

'Građani nezadovoljni ideološkim pritiskom'

No, obje strane međusobno se optužuju za uporabu sile; prosrpske vladine snage optužuju prosvjednike za napad na policiju, a druga strana optužuje da su digli ruke na vlastite građane. Upitana tko je oteo građansku Crnu Goru - pristaše Beograda i SPC-a ili oni Mila Đukanovića, kulturologinja je kazala da se cijelo vrijeme radi vrlo opasna zamjena teza.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

"Dakle, na Cetinju te večeri i tog dana nisu bili samo pristalice jedne stranke, DPS-a ili Mila Đukanovića. Ne sporim da ih je bilo, ali prema informacijama koje imam i dolaze od ljudi u čije stavove vjerujem, radilo se mahom o građanima i građankama Crne Gore koji su nezadovoljni ovom vrstom ideološkog pritiska koji oni prepoznaju već dugo.

Počelo je promoviranjem srpskog jedinstva iz 90-ih godina, a sada idejom o 'srpskom svijetu'. Uostalom, na ustoličenju su pjevane pjesme koje govore o vojnom povratku na Kosovo, što su slični ideološki supstrati na koje smo naučeni baš 90-ih godina i za koje znamo kakve su posljedice za sobom ostavili. Svoditi priču, s jedne strane, na pravo vjerske zajednice u Crnoj Gori i s druge na pripadnike bivše vlasti koji bi vratili stare pozicije, ne odgovara istini, suštini onog što se dogodilo", pojasnila je.

'Ustoličenje Joanikija je bila neka vrsta obilježavanja teritorija'

Bosnić Đurić je potom pojasnila zbog čega je SPC-u bilo važno ustoličenje mitropolita Joanikija na Cetinju, rekavši da se radilo o svojevrsnom "obilježavanju teritorija".

"Oni će reći da je to tradicionalno tako i da su se ustoličenja oduvijek vršila na Cetinju, ali crnogorska povijest je po tom pitanju vrlo složena i ono što se sada događa u Crnoj Gori ne može se tumačiti bez poznavanja te 1918. godine i prije nego što je Crnogorska pravoslavna crkva zamijenjena Srpskom. Ista potreba za obilježavanjem prostora dogodila se i 90-ih. Pa tih su godina, da podsjetim, iz manastira sv. Petra Cetinskog virile puščane cijevi, smještani ratni zločinci poput Arkana i slično. Zato kažem da je ovo pokušaj obilježavanja terena, zauzimanja prvo crkvenog, pa onda duhovnog i na koncu ideološkog terena", tvrdi kulturologinja.

'Crnogorsko društvo će se vrlo brzo početi homogenizirati'

Iduća točka prijepora i uzrok novih uzavrelih situacija potencijalno je i crnogorski popis stanovništva. "Nisam pesimistična jer smatram da čitav niz akcija koje imaju za cilj promoviranje toga srpskog svijeta, ne samo u Crnoj Gori, već gdje se god može, dakle u BiH i na Kosovu, ima za cilj homogenizaciju ljudi s jedne strane, ali i s druge strane.

Nakon što se oporavi od posljednjih traumatičnih događanja, crnogorsko društvo će se vrlo brzo početi homogenizirati po jednom drugom principu, onom konsolidacije države u građanskom smislu. Na sljedećim izborima, bez obzira na moguće tenzije i konflikte ovog ili onog intenziteta, ne očekujem da će građani odabrati pogrešno. U Crnoj Gori ipak ima više onih koji žele živjeti u suvremenoj demokratskoj državi i da je apsurdno u 21. stoljeću izabrati državu koja po svemu podsjeća na teokraciju", kazala je.

Upitana može li se dogoditi da Crnogorci postanu manjina u vlastitoj državi, Bosnić Đurić je kazala da se to može dogoditi ako dođe do neke vrste "nasilnog mijenjanja stavova građanki i građana Crne Gore", no ističe kako ne vjeruje da će doći do toga.  

Vulin o 'srpskom svijetu'

Podsjetimo, srbijanski ministar unutarnjih poslova Aleksandar Vulin u utorak je pojasnio što bi trebao značiti "srpski svijet", poručivši kako "srpski svijet" nije poziv na sukobe, već je "odgovor na političko i fizičko nasilje nad Srbima, na šutnju o zločinima u Oluji, na podsmjehivanje poklanim podrinjskim Srbima".

"Srpski svijet' nastaje da se ne bi ponovio jasenovački genocid i nastaje da 'Velika Albanija' ne prođe bez brane i otpora, da kada se Srbi u Republici Srpskoj prisiljavaju pod prijetnjom robije da prihvate da su genocidan narod ima tko da ih okupi i ohrabri da budu jedinstveni", naveo je Vulin.

Istaknuo je i da je to" politički mirni i nikakav drugačiji odgovor na pokušaj otimanja Kosova i Metohije, na rušenje Republike Srpske, na vraćanje ustaštva u službenu politiku Hrvatske, na pokušaje da se Srbima oduzme Crkva, a da se Srbi izvan Srbije proglase agresorima i okupatorima, a tragovi njihova postojanja zatiru".

"Srbi su postali jedinstven politički narod i to im nitko ne može zabraniti", istaknuo je Vulin.

Možda će te zanimati

Telegram

Imaš priču? Javi nam se!
Imaš priču, ekskluzivu ili jednostavno temu za koju bi se trebalo čuti? Javi nam se, a mi ti jamčimo anonimnost.
Pošalji priču
Zaštitne maske za lice troslojne - 50 komada
22,12kn55kn
Mekane i udobne, pružaju zaštitu od 95%.
Imaš priču? Javi nam se!
Imaš priču, ekskluzivu ili jednostavno temu za koju bi se trebalo čuti? Javi nam se, a mi ti jamčimo anonimnost.
Pošalji priču

Izdvojeno

Regionalni portali