S oko 250 njemačkih vojnika je Incirlik strateški punkt za njemačke vojne operacije u sklopu NATO-a i u borbi protiv "Islamske države". No, u međuvremenu dolazi do sve više konflikata između Ankare i Berlina oko te vojne baze. Deutsche Welle je sastavio nekoliko činjenica o važnosti Incirlika i o razlozima bilateralnog spora.
Zašto je Incirlik važan?
Incirlik je 1955. godine za vrijeme Hladnog rata uz američku pomoć uspostavljen kao najvažnija baza NATO-ovog "jugoistočnog krila". Duže od 60 godina je služila obrani od moguće sovjetske i kasnije ruske ekspanzije. Ona se također ispostavila kao važna za vrijeme raznih kriza na Bliskom istoku. Kad se Turska 2014. godine priključila Anti-IS-koaliciji, Ankara je Incirlik ponudila kao bazu za vojne operacije protiv "Islamske države" koja je tada pod svojom kontrolom držala velike dijelove Sirije i Iraka. Incirlik je strateški povoljan zbog geografske blizine prema zemljama u kojima djeluje IS.
U siječnju ove godine su Turska i Njemačka sklopile sporazum o tome da Njemačka premjesti više izviđačkih zrakoplova iz Hamburga u Incirlik, kako bi sudjelovala u misijama protiv IS-a. U izravne borbene operacije ti zrakoplovi međutim nisu uključeni.
Koji oružani sustavi su stacionirani u Incirliku?
39. zrakoplovna postrojba SAD-a dominira u Incirliku. Pored zrakoplova tipa A-10, koji iz zraka pružaju pomoć kopnenim trupama, američko zrakoplovstvo je u toj turskoj vojnoj bazi stacioniralo i zrakoplove tipa F-15 i F16, a povremeno su tu bili i izviđački zrakoplovi tipa AWACS te rakete zemlja-zrak. Navodno se u Incirliku nalaze i nuklearne bojne glave. Iako to američki, turski ili predstavnici NATO-a nikad nisu potvrdili, prema navodima Saveza američkih znanstvenika (FAS - Federation of American Scientists) u Incirliku je uskladišteno 50 atomskih bombi tipa B61 - od Hladnog rata.
Koje države djeluju iz Incirlika?
Osim Turske, Sjedinjene Američke Države s oko 1.500 pripadnika vojske imaju najveći kontingent u Incirliku, a po jačini i veličini trupa ih prati Velika Britanija. Njemačka tamo ima 260 vojnika koji djeluju u zrakoplovstvu. Nizozemska, Španjolska, Danska, Češka te Saudijska Arabija i Katar (ove dvije posljednje nisu članice NATO-a) također tu imaju svoje vojnike stacionirane u borbi protiv IS-a.
Zašto je Incirlik postao problem između Njemačke i Turske?
Te dvije saveznice desetljećima imaju - ne samo zbog njihovog članstva u NATO-u od 50-ih godina već i zbog njihovih bliskih gospodarskih i društvenih kontakata - prisne međusobne odnose. Ipak su napetosti zbog Incirlika dio jednog većeg političkog sukoba koji se u tijeku protekle godine sve jače pokazivao. 2016. Turska nije dopustila zastupnicima Bundestaga da posjete njemačke vojnike u vojnoj bazi Incirlik nakon što je Bundestag u jednoj rezoluciji masakr Osmanskog Carstva nad Armencima iz 1915. i 1916. godine nazvao genocidom. Kasnije je Ankara povukla tu odluku i dopustila pristup vojnoj bazi. No u svibnju ove godine je turska njemačkim zastupnicima ponovno zabranila pristup, jer je Njemačka ustupila azil turskim vojnicima kojima Ankara predbacuje da su sudjelovali u pokušaju puča u srpnju 2016. usmjerenom protiv predsjednika Erdogana.
Njemačka kancelarka Angela Merkel je reagirala na tu odluku Turske i izjavila da njemačka vlada i dalje nastoji doći do zajedničkog rješenja s turskom vladom. Ona je dodala kako njemačka vlada provjerava mogućnost stacioniranja njemačkih vojnika, koji se bore protiv IS-a, u alternativnim bazama. Kao jedna od tih alternativa se spominje Jordan.
Koje su opcije Njemačke za premještanje trupa?
Njemačke postrojbe koje su trenutačno stacionirane u Incirliku su dio izviđačke misije te imaju dodatnu zadaću opskrbiti zrakoplove gorivom. Osim toga, Nijemci sudjeluju u opsežnoj koordinaciji i logističkoj suradnji s drugim članicama NATO-a. Međutim, nejasno je u kolikoj mjeri bi se premještanje njemačkih trupa moglo odraziti na borbu protiv IS-a i na daljnju suradnju Njemačke i Turske unutar NATO-a.
Pored Jordana se kao alternativne zemlje za stacioniranje njemačkih vojnika navode Cipar i Kuvajt. Iako Jordan i Kuvajt nisu članice NATO-a, te zemlje su ipak partneri zapadnog vojnog saveza i sudjeluju u borbi protiv IS-a. To ih kvalificira kao moguće nove lokacije za stacioniranje Bundeswehra.
