Premijeri i predsjednici skupština pet županija s hrvatskom većinom u Federaciji BiH zajednički su u četvrtak odbili gostoprimstvo novoizabranom članu BiH Predsjedništva Željku Komšiću ističući da on tamo ne predstavlja Hrvate nego Bošnjake.
"Željko Komšić nije predstavnik hrvatskog naroda, stoga u toj funkciji nije dobrodošao na prostor naših županija", navodi se u otvorenome pismu županijskih čelnika čime se širi otpor među hrvatskim institucijama u BiH prema Komšiću za kojega se tvrdi da je izabran glasovima Bošnjaka.
Otvoreno pismo kojim se Komšić proglašava nepoželjnom osobom potpisali su predsjednik vlade Hercegovačko-neretvanske županije Nevenko Herceg i zamjenik predsjedatelja skupštine te županije Tomislav Martinović, premijer Županije zapadnohercegovačke Zdenko Ćosić i predsjedatelj županijske skupštine Anto Miletić, predsjedatelj Skupštine vlade Hercegbosanske županije Robert Bagarić i tamošnji premijer Ivan Jozić, zatim predsjedatelj Skupštine Srednjobosanske županije Josip Kvasina te predsjednik vlade Posavske županije Marijan Klaić i predsjedatelj tamošnje županijske skupštine Joso Marković
"Na ovim općim izborima hrvatski narod je uvjerljivom većinom izabrao Dragana Čovića za svoga legalnog predstavnika u Predsjedništvu BiH. Stoga ovim putem, svima u našoj domovini BiH, kao i predstavnicima međunarodne zajednice poručujemo da je BiH država triju konstitutivnih naroda i svih njenih građana te da, u duhu Ustava BiH, konstitutivne narode u Predsjedništvu mogu predstavljati samo legitimno izabrani politički predstavnici", stoji u zajedničkom otvorenom pismu čelnika županija s hrvatskom većinom.
Ranije je Komšića personom non grata proglasilo dvadesetak općina s hrvatskom većinom u BiH. Komšić je pobijedio u izbornoj utrci za hrvatskog člana Predsjedništva BiH protukandidata Dragana Čovića. Hrvatske stranke i više udruga i pojedinaca upozorili su da je Komšić treći put zaredom nametnut mimo volje Hrvata glasovima Bošnjaka koji su četiri puta brojniji u Federaciji BiH.
Prema podacima Središnjeg izbornog povjerenstva, u četiri gotovo isključivo hrvatske općine na području Županije zapadnohercegovačke Komšić je dobio oko 280 glasova ili 0,66 posto, a za Čovića je tamo glasalo oko 30.000 Hrvata. Istodobno Komšić je pobjeđivao i u općinama u kojima doslovno Hrvati uopće ne žive.
HDZ-ovi članovi nisu došli na sjednicu Vijeća ministara, na pomolu blokada vlasti?
Održavanje redovite sjednice Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, najavljene za četvrtak u Sarajevu, moralo je biti otkazano jer se ministri iz reda HDZ BiH nisu pojavili, a lokalni mediji u BiH ocijenili su kako je to dokaz blokade vlasti u državi koju je najavio predsjednik HDZ-a Dragan Čović nakon što je na općim izborima održanim 7. listopada pretrpio poraz od Željka Komšića u utrci za hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
Predsjedatelju Vijeća ministara BiH Denisu Zvizdiću, koji je i zakazao sjednicu, preostalo je samo da je otkaže nakon što se nitko od tri hrvatska ministra nije pojavio u dvorani za sastanke.
"Razlog otkazivanja je nedolazak HDZ-ovih ministara", kazao je novinarima ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić.
Prema poslovniku o radu Vijeće ministara BiH može donositi odluke samo ukoliko je sjednicama nazočna najmanje polovica ministara, pri čemu moraju biti prisutna najmanje dva iz reda svakog konstitutivnog naroda.
HDZ BiH u aktualnom sazivu Vijeća ministara, koje djeluje u tehničkom mandatu dok se ne uspostavi novo, ima tri ministra. To su ministar financija Vjekoslav Bevanda, ministrica obrane Marina Pendeš i ministar pravosuđa Josip Grubeša.
Njih troje nisu se pojavili ni na sjednici koja je bila zakazana za prošli tjedan, no nisu ponudili nikakvo objašnjenje za nedolazak.
U bosanskohercegovačkom izdanju "Večernjeg lista" uoči sjednice u četvrtak su objavili kako ona neće biti održana "zbog višemjesečnih prijevara, manipulacija i otvorenog kršenja dogovora SDA-ovih partnera u vlasti”.
Lider HDZ BiH Čović ranije je kazao kako dogovor o izmjenama izbornog zakona, kojim bi se osiguralo da ubuduće jedan narod neće drugome birati predstavnike u vlasti, ostaje preduvjet svih postizbornih kombinatorika, uključujući su pregovore o uspostavi nove izvršne vlasti na razini države i Federacije BiH.
