Dopisnik Deutsche Wellea iz Atene je za internetsko izdanje programa Dnevnik njemačke javne televizije ARD-a ispričao u kojoj se mjeri zbog krize promijenila grčka svakodnevica.
"U oči upada puno trgovina koje su zatvorile, čak i u najboljim atenskim ulicama. Malo je ljudi za vidjeti. Ako navečer odete u kafić, nema tamo puno života. Po ulicama je manje automobila, pogotovo novih. U prosjeku su automobili stari oko 14 godina, što je dvostruko više nego u zapadnoj Europi. Takve stvari prije pet i deset godina niste ovdje mogli vidjeti. Isto tako, da ljudi na ulici prose, toga u tolikoj mjeri nije bilo", kazao je Papadimitriou.
Pomoć države od 400 do 1.000 eura
Što se tiče mogućnosti za pronalaženjem posla, Papadimitriou je kazao kako je ponuda slaba, a i da je u Grčkoj tradicionalno "da se poslovi ne dodjeljuju prema kvalifikacijama nego na temelju osobnih poznanstava".
"Osim toga, ne možete si u Grčkoj zamisliti da ćete sklopiti radni ugovor i onda imati posao sljedećih nekoliko godina. Prvo dobijete posao na nekoliko tjedana, za probu, kao konobar na primjer. To je omiljen posao, kad nema ništa bolje. I taj se radni odnos možda može produljiti na nekoiko mjeseci, a možda i ne", ispričao je grčki novinar.
Oni koji ostanu bez posla, pomoć od države mogu dobivati samo šest mjeseci, najviše godinu dana, a iznos ovisi o plaći koju su primali. Pomoć može iznositi između 400 i maksimalno 1.000 eura. Za usporedbu, u središtu Atene, gdje kvaliteta stanovanja i nije najbolja, dvosobni stančić se plaća 300 do 400 eura.
No, novinar kaže da ne postoji strah od nereda. "Rekao bih da Grk radije pati u tišini. Ne želi svoj bol i probleme javno pokazivati. Ima ponegdje poneki čovjek koji izađe na ulicu i uistinu je očajan. Ali mislim da toga nema puno. Ima tu i tamo nereda, ali ne bi li se oni događali i u Njemačkoj, kad bi osam ili deset milijuna ljudi ostalo nezaposleno?", komentirao je Papadimitriou.
Plaće padaju za 30 do 40 posto
Kako se ljudi onda snalaze? "Vrše pritisak. Stalno pitaju je li netko čuo ima li kakvog posla. Pomažu im rođaci i prijatelji. U nevolji možete i sami pokrenuti neki posao ili na neko vrijeme raditi na crno. Ali onda nema socijalnih davanja. Ako ništa od toga ne funkcionira, onda treba razmotriti i mogućnosti odlaska na selo, skromnim sredstvima obrađivati komad zemlje, ako ga imate. Ili otići u inozemstvo", kazao je Papadimitriou. Ima i slučajeva da neki izgube stan, ali pomažu im obitelj i prijatelji.
U Grčkoj je nezaposlenost u srpnju iznosila 23,1 posto. Na pitanje kako je onima koji još uvijek imaju posao, Papadimitriou je dao zanimljiv odgovor.
"Nije ni prije život većine ljudi bio posebno raskošan. Nije mi jasno otkud procjene po inozemnim medijima o visokim zaradama od 4.000 ili 5.000 eura mjesečno. Ja tu takve ljude ne poznajem. Možda ih i ima, ali onda imaju poslove koji su dobiveni političkim vezama. To su apsolutno izuzeci. Većina izlazi na kraj s malim plaćama koje se sad režu. Plaće padaju za 30 do 40 posto. Ljudi se snalaze, štede na novoj odjeći. Prošlog ljeta 60 posto Grka nije išlo na godišnji odmor. Samo oni koji imaju poznate s vikendicom na moru", kazao je grčki novinar.
A na pitanje ima li u Grčkoj onih koji nisu pogođeni krizom, odgovorio je: "Da u Grčkoj netko živi, ovdje zarađuje novac, plaća porez, i da kaže 'Mene kriza nije dotaknula' - ne!".
