Po cijelom svijetu vlade, koje su naoko ukrotile epidemiju koronavirusa, polako prihvaćaju surovu realnost da je virus i dalje prisutan. Ipak, potpuno zatvaranje kao u prvom valu više nikome ne pada na pamet i vlade traže ciljane metode kako bi pronašle slučajeve i zaustavile epidemiju prije nego što preraste u treći ili četvrti val.
Kina testira radnike restorana i dostavljače četvrt po četvrt, a uvodi i sofisticirane metode praćenja. Južna Koreja ljudima poručuje da nose dvije vrste maski za različite rizične društvene situacije. Njemačka zahtijeva od lokalnih zajednica da reagiraju kad infekcija dosegne određene pragove. Britanija će ciljati na lokalne epidemije i brzo odgovarati čim se pojavi zaraza, a nove mjere uvodi i Hrvatska.
Detalji se razlikuju, no strategija je ista – iziskuje od vlade fleksibilnost i dinamičko popuštanje i stezanje mjera prema potrebi. Ključna je kombinacija intenzivnog testiranja i praćenja, brzog reagiranje na pojavu zaraze, stroži režim na granicama i stalno podsjećanje svojih građana na opasnosti od kontakta.
Birokracija je glavna prepreka učinkovitom i brzom odgovoru
Ipak, kako ističe NY Times, tu strategiju po definiciji potkopava birokracija. Borba s pandemijom često primora centralnu vlast da tijesno surađuje sa svim razinama lokalne, te one lokalne međusobno, a osim tipične borbe oko teritorija, opsega nadležnosti i rivalstva, velika prepreka su često i potpuno nekompatibilni računalni sustavi.
No sve to se mora prevladati kako bi se epidemija držala pod kontrolom. Nove strategije su potvrda da čak i najuspješnije zemlje ne mogu proglasiti pobjedu nad koronavirusom dok se ne nađe cjepivo, ali daleko veći izazov je pred državama poput Sjedinjenih Država, Brazila i Indije, gdje vlasti nikada nisu u potpunosti obuzdale prvi val i odakle će koronavirus i dalje prijetiti širenjem. Zato razloga za optimizam nema čak niti Novi Zeland, koji je u jednom trenutku virus potpuno iskorijenio na svom teritoriju.
"Uvijek će biti s nama", rekao je Simon James Thornley, epidemiolog sa Sveučilišta u Aucklandu na Novom Zelandu. "Mislim da virus ne možemo dugoročno ukloniti. Trebat ćemo naučiti živjeti s njime. "
I u sigurnim zemljama izbila opasna žarišta
Čak i na mjestima gdje se činilo da je koronavirus pod nadzorom, veliki val epidemije ostaje glavni rizik. U Tokiju je prošlog tjedna došlo do 253 nove infekcije, od toga 83 iz okruga u kojem se odvija noćni život. U Güterslohu u zapadnoj Njemačkoj više od 1500 radnika iz tvornice za preradu mesa pozitivno je na koronavirus, zbog čega su vlasti zatvorile dva okruga.
Južna Koreja, još jedna zemlja koja je ogledni primjer uspješne borbe protiv prvog vala, objavila je desetke novih infekcija.
'Čim smo spustili gard, on nas je ponovo pogodio'
U Rimu, koji je nedavno izašao iz jedne od najstrožih karantena u Europi, 122 novozaražena su povezana sa žarištem zaraze u bolnici, Instituta San Raffaele Pisana. Nekoliko dana kasnije virusom se zarazilo 18 ljudi koji su živjeli u zgradi sa zajedničkim kupaonicama.
"Čim smo spustili gard, on nas je ponovo pogodio", opisuje Paolo La Pietra, Talijan koji koji posjeduje kiosk u susjedstvu.
Neke zemlje, poput Južne Koreje i Japana, kao okosnicu svoje stragegije imaju želju da ekspresno odgovore na svaki novi slučaj.
'Karantena svakodnevnog života'
Južna Koreja svoju strategiju naziva "karantenom svakodnevnog života". Zemlja nikada nije provodila strogo zatvaranje poput onog u Europi ili drugdje, a mjere socijalne distance, iako snažno poticane, ostale su tek smjernice. Ipak, postavila si je strogi cilj od najviše oko 50 novih infekcija dnevno - cilj za koji kaže da njegov javni zdravstveni sustav, uključujući sposobnost testiranja i praćenja, može izdržati.
Dužnosnici mijenjaju pravila po potrebi. Nakon što je u Seulu izbio drugi val zaraze, gradski su dužnosnici natjerali ljude da nose maske u javnom prijevozu i zatvorili javne ustanove na dva tjedna.
Zabranjuju čak i pjevanje
Južnokorejska vlada dodala je nove smjernice jer je naučila više o epidemijama. Savjetuje tvrtkama da zaposlenici sjede cik-cak. Klima uređaje trebalo bi isključiti svaka dva sata, a prozore otvoriti kako bi se povećala ventilacija, rečeno je. Čak se obeshrabrivalo i pjevanje na tržnicama i drugim javnim mjestima.
Također je savjetovala ljudima da ljeti nose dvije vrste maski - kiruršku masku te one učinkovitije, slične maskama respiratora N95 koje nose medicinski radnici, kako bi ih koristili u javnom prijevozu i ostalim prostorima gdje su gužve.
Japan, koji je također imao samo ograničenu karantenu, također zagovara blage mjere kako bi ponovno pokrenuo svoje gospodarstvo. Vlasti razmišljaju da se omogući putovanje iz Australije, Novog Zelanda, Tajlanda i Vijetnama. Kao otočna država, Japan si ne može priuštiti da zatvara svoje granice, rekao je japanski premijer Shinzo Abe.
Zato, umjesto karantene, okreću se lovu na kontakte.
Aplikacijama love kontakte
Prošlog petka u Japanu pokrenuta je aplikacija koja bi upozorila korisnike ako su bili u blizini osobe koja je u zadnjih 14 dana bila pozitivna na virus. Željeznički prijevoznici pokrenuli su aplikaciju i web stranice u kojima se govori putnicima koliko su vlakovi prepuni u svakom trenutku.
No i bez karantene, svakodnevica se neće tako brzo vratiti na staro.
Dužnosnici upozoravaju ljude da mijenjaju način na koji žive. Iako se barovi i klubovi ponovo otvaraju, hostesama je rečeno da izbjegavaju plesanje blizu klijenata ili da drže razmak ako se pjevaju karaoke. Noćni klubovi moraju smanjiti glasnoću glazbe i broj ljudi kako bi se smanjilo širenje aerosola. Građane se uporno podsjeća da izbjegavaju zatvorene prostore s mnogo ljuti i bliske kontakte.
"Moramo snažno upravljati ekonomijom kontrolirajući rizike od infekcije s manje restriktivnim mjerama i poduzimamo mjere koje stavljaju veći naglasak na zaštitu radnih mjesta i života", rekao je Abe.
Prvi val srezali rigorozno, a sada se bore kako znaju i umiju
Neke zemlje, poput Kine, tek uče kako kontrolirati epidemiju bez pribjegavanja drakonskim mjerama. Zemlja u kojoj se virus prvi put javio, prvi val je relativno uspješno suzbila, osobito uzme li se u obzir da su djelovali u trenutku dok se o virusu ništa nije znalo, no njihove metode su uključivale najstrožu karantenu, strahovit nadzor i zatvaranje u kuće milijuna ljudi.
Ipak, s obzirom na ekonomsku štetu, kineski čelnici u međuvremenu su prihvatili natno blaža ograničenja. Kad su 12. lipnja dužnosnici Pekinga objavili da su 53 osobe imale pozitivan test na koronavirus, umjesto da zaključaju glavni grad, dužnosnici su odmah zatvorili tržnicu i stambene zajednice koje ga okružuju i mobilizirali su blizu 100.000 radnika u zajednici kako bi proveli testiranje otprilike 2,3 milijuna stanovnika u tjedan dana.
'Koliko još puta ovo možemo izdržati?'
"Grad velik kao Peking ne može zauvijek biti u uvjetima ratnog stanja", rekao je Mao Shoulong, profesor javne politike na pekinškom sveučilištu Renmin. "Koliko još puta ovo možemo izdržati?"
Za razliku od Wuhana, ovoga puta su mjere bile ciljane i lokalizirane. Ostale četvrti Pekinga ostale su otvorene. Kineska vlada sklona je masovnom testiranju usmjerenom na specifične skupine – osim ljudi povezanih s tržnicom, priopćila je kako će testirati i stanovnike koji žive u četvrtima visokog i srednjeg rizika, osoblje restorana i maloprodaje, studente i nastavno osoblje te zdravstvene radnike.
Kineska strategija nije svoditi infekcije na nulu, rekao je Zhang Wenhong, savjetnik šangajske vlade za pandemiju. Umjesto toga, u intervjuu za kineski časopis Caixin, opisao je kineski plan kao "približavanje nuli".
"Prevencija i precizna kontrola, zajedno s brzim medicinskim tretmanom", rekao je dr. Zhang. "Ova strategija će se moći dugo primjenjivati."
Suradnja nikad nije bila hitnija
Nakon žestokih reakcija na prvi val, i europske vlade uče. U Njemačkoj su dužnosnici odredili da regije ili općine koje registriraju više od 50 novih infekcija na 100.000 ljudi tijekom sedam dana moraju brzo odgovoriti, metodama poput zatvaranja škola, potpunih karantena i masovnih testiranja.
Iako su mnogi od ovih napora fokusirani na lokalnu zajednicu, zahtijevaju usku suradnju sa središnjim dužnosnicima i susjednim jurisdikcijama. Engleska, na primjer, istražuje ograničeno, prilagođeno zatvaranje oko žarišta infekcija, ali lokalni dužnosnici upozoravaju da je sustav pun potencijalnih rupa.
Zdravstveni dužnosnici u Engleskoj, Walesu, Škotskoj i Sjevernoj Irskoj uglavnom su odgovorni za vlastite strategije. U Engleskoj, gdje su se lokalni dužnosnici žalili na nedostatak podataka o testiranju od središnje vlade, posao su preuzeli poslodavci ili rukovoditelji zgrada koji su počeli pratiti infekcije i reagirati na epidemije. Neki su, poput sjedišta velike prodavaonice u istočnom Lancashireu, pohvaljeni zbog brzog postupanja.
O žarištima na svom području saznali iz medija
No, za kontrolu virusa potrebno je razumijevanje lokacija na kojima vreba, što je posebno teško kod bolesti u kojoj 80 posto slučajeva ima blage simptome. Više lokalnih čelnika javnog zdravstva izjavilo je kako su za izbijanje epidemije na svom području saznali iz vijesti. Zato lokalni dužnosnici rijetko raspolažu podacima koji su im nužni da bi mogli odlučiti o zatvaranju.
"Svaka pandemija počinje kao lokalna epidemija", rekao je Lincoln Sargeant, direktor javnog zdravstva u Sjevernom Yorkshireu. "Precizno obavještavanje mora biti pravodobno."
Ipak, premijer Johnson ustraje kako su lokalne karantene dovoljne za kontrolu novih valova virusa. U početku je vlada "imala vrlo malo instrumenata na raspolaganju", rekao je u petak. Sada, rekao je, dužnosnici mogu "prepoznati epidemije tamo gdje se događaju".
Dužnosnici mogu "poduzeti preventivne mjere na mjestu događaja, umjesto da se vraćaju nacionalnoj karanteni", rekao je. "To se nadamo."
'Nakon što smo tako pogođeni, ne možemo biti naivni'
U Rimu je epidemija na Institutu San Raffaele Pisana testirala sposobnost lokalnih vlasti da pronađu i zaustave epidemije.
Lokalni zdravstveni dužnosnici testirali su pacijente i osoblje u bolnici, ispraznili tri odjeljenja i zatvorili zgrade. Bivši pacijenti i njihovi kontakti u svojim su automobilima čekali ispred "drive in" ispitnih stanica. Rimski tužitelji otvorili su istragu o podrijetlu virusa.
Jedan od ljudi koji se razbolio bio je pulmolog, Vittorio Bisogni. Dobio je laganu groznicu nakon što je posjetio pacijenta koji je otpušten iz bolnice. Doktoru Bisogniju dijagnosticiran je virus 9. lipnja. Njegov je pacijent umro nekoliko dana kasnije.
"Bijesan sam", rekao je dr. Bisogni. "Nakon što smo toliko snažno pogođeni, ne možemo si dopustiti da budemo toliko naivni."
