Nakon što su ruske snage u veljači 2022. napale Ukrajinu, NATO se suočava s novom geopolitičkom stvarnošću. Iako je NATO do prije nekoliko godina, prema riječima francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, bio "mrtav mozak", danas je savez itekako budan jer cijelom europskom kontinentu prijeti rat, piše The Kyiv Independent. Vojni dužnosnici tada su upozoravali na ponovne prijetnje Rusije NATO-u i napominjali da će morati biti spremni za tri do osam godina.
"Ruska Federacija postala je problem za svjetski poredak, za demokraciju. Zapravo, to je rat Rusije s demokratskim svijetom, a ne rat samo s Ukrajinom", rekla je to šefica rumunjskog ministarstva obrane Gheorghita Vlad u veljači ove godine.
Spremnost NATO-a na takav sukob je upitna. "NATO ne bi mogao poraziti Rusiju s obzirom na njezine trenutne sposobnosti bez značajnih troškova u smislu žrtava, štete i privremenog gubitka teritorijalnog suvereniteta", objašnjava bivši zamjenik pomoćnika glavnog tajnika NATO-a Gordon Davis.
Bio bi to dugotrajan i skup rat, a neke od članica suočavaju se s nedostatkom streljiva, fragmentiranom obrambenom industrijom i nedovoljnom pokrivenošću protuzračne obrane.
NATO nadjačava Rusiju u broju aktivnog osoblja, zrakoplova i tenkova?
Međutim, NATO može nadmašiti ruske snage hvaleći se većim brojem aktivnog osoblja, naprednim dalekometnim sposobnostima poput projektila te većim i modernijim zračnim snagama. NATO, bez SAD-a, ima oko 1,9 milijuna aktivnog osoblja, 2.400 zrakoplova spremnih za borbu i 6.650 tenkova od 2024. godine. Rusija je procijenjena na 1,1 milijun aktivnih vojnika, 1.370 zrakoplova i 2.000 tenkova, prema Centru za strateške i međunarodne studije (CSIS).
NATO je ojačao i pristupanjem dviju novih članica - Švedske i Finske. Savezu su se pridružile dvije dobro obučene i interoperabilne vojske. Davis ističe da bi NATO u borbi s Rusijom imao prednost, ali da ne bi izbjegao gubitke. Objašnjava da bi savez porazio ruske kopnene snage, ali da ih ne bi nužno mogao spriječiti da zauzmu teritorij.
Baltičke države najosjetljivije su na napad jer se nalaze tik uz Rusiju, kao i uz njezinog čvrstog saveznika Bjelorusiju. U slučaju rata između NATO-a i Rusije, ruske i bjeloruske snage povezale bi se preko 40 kilometara širokog Suwalki Gapa i presjekle jedini kopneni put prema sve tri baltičke države.
Zapadna društva vjerojatno će biti mnogo osjetljivija na žrtve, a njihove tvornice i oružarnice pokazale su se nespremnima, gledajući na to da ni trajno ne mogu pružiti potporu Ukrajini.
A kada je riječ o napadu na baltičke zemlje, Rusija bi, umjesto marširanja do Berlina ili Pariza, mogla pokušati zgrabiti i zadržati dio Baltika i odbiti svaki protunapad prijetnjama masovne, a čak i nuklearne eskalacije, piše The Kyiv Independent.
'NATO nije spreman suočiti se s Rusijom'
Europa ima još jedan veći nedostatak, europske su države nakon Hladnog rata smanjile prosječno financiranje obrane sa 2,4 na 1,6 posto BDP-a između 1990. i 2000. godine. No, umirovljeni američki general i nekadašnji vrhovni zapovjednik savezničkih snaga u Europi Philip Breedlove, rekao je da ima i dobra vijest. "Od 2014. godine, počevši od konferencije u Walesu i svakog samita nakon toga, doista smo povećali spremnost NATO-a. NATO nije spreman suočiti se s Rusijom, ali je puno spremniji nego što je bio 2014. godine", uvjerava Breedlove.
Pripreme za mogući sukob krenule su u veću brzinu nakon ruske sveobuhvatne invazije na Ukrajinu. Na samitu u Madridu saveznici su 2022. godine usvojili model snaga NATO-a, obrambeni plan na tri razine koji bi 300 tisuća vojnika učinio spremnim u roku od mjesec dana, a pola milijuna u roku od pola godine. Iako su na papiru impresivni, mnogi ovi planovi izazovni su za realizaciju.
Prepreka su sporovi između nacionalnih vlasti i NATO-a te niske razine novačenja u zemljama članicama. Provedba ovih planova počiva na jedinstvu i političkoj volji članica, a to bi mogao biti izazov za NATO. Europske zemlje zabrinute su i zbog mogućeg povratka bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa u Bijelu kuću. Trump je rekao da bi poticao Rusiju da čini "što god dovraga želi" onim članicama koje ne ispunjavaju referentnu vrijednost potrošnje za obranu.
Sve se to događa u vrijeme kada rastu populističke i radikalne političke snage u Slovačkoj, Njemačkoj, Francuskoj, Nizozemskoj i drugdje. Estonski ministar obrane Hanno Pevkur rekao je ranije ovog mjeseca da NATO, ako želi izbjeći sukob s ruskim snagama, mora pomoći Ukrajini da pobijedi.
POGLEDAJTE VIDEO: Nižu se reakcije na otkriće da će neki vojnici u sklopu NATO-ove misije ići u Ukrajinu
