Dan nakon što je predložena za novu šeficu Europske Komisije, Ursula von der Leyen stigla je u Strasbourg tražiti podršku i među europarlamentarcima.
Pomalo apsurdno, za prvu ženu na tom položaju nije glasala Angela Merkel. Bila je suzdržana zbog odnosa u njemačkoj vladajućoj koaliciji - iako je Ursula njezina štićenica. "Mogli bismo imati prvog njemačkog predsjednika Komisije nakon 52 godine i prvu ženu na čelu europske izvršne vlasti za Njemačke", kazala je Merkel.
Za novu šeficu je glasao hrvatski premijer. "Ona dobro poznaje Hrvatsku, bila je kod nas, viđali smo se često na različitim međunarodnim događajima, uvjerena je u europski projekt, ima veliko iskustvo", kazao je Andrej Plenković.
VEZANI ČLANCI
- Hoće li EP potvrditi von der Leyen za šeficu EK? Socijalisti pružaju otpor, trebat će još puno lobiranja
- 'Plenković je sudjelovao u igrokazu! Ostajem u EP-u do veljače kada postajem predsjednik!'
"Von der Leyen je naša najslabija ministrica"
Praktična vjernica rođena u Bruxellesu od djetinjstva je blizu Komisije - tamo joj je radio otac. Majka je sedmero djece, vlasnica liječničke diplome, ima dugogodišnje ministarsko iskustvo i dosta kritičara kod kuće. Bivši predsjednik Europskog parlamenta, socijalist Martin Schulz još je sinoć negodovao na Twitteru.
"Von der Leyen je naša najslabija ministrica. To je očito dovoljno da postane predsjednica Komisije", napisao je Schulz.
Njezinih šest godina na čelu njemačkog ministarstva obrane mnogi ocjenjuju kao neuspjeh. Čak i bivši ministar obrane iz redova njezina CDU-a trenutno stanje njemačke vojske ocjenjuje katastrofalnim.
"Uvijek ima problema s Ministarstvom obrane, imaju avione koji ne lete, brodove koji ne mogu preko oceana. Dakle, dosta je pitanja oko toga, ima čak ljudi koji misle da se možda Merkel htjela nje riješiti, no mislim da je to ipak malo previše.", kazao je dopisnik RTL Grupe Carsten Mierke.
Hoće li postati šefica Komisije odlučuje 751 zastupnik novog parlamenta
Hoće li postati šefica Komisije odlučuje 751 zastupnik novog parlamenta - među njima i oni hrvatski. "Volja europskih birača mora se uzeti u obzir, morala je biti u temelju ovakve odluke, i zato nam je drago da je kandidatkinja EPP-a za novu predsjednicu EK", rekao je HDZ-ovac Karlo Ressler.
"Izvukla se jedna osoba koja ustvari nema legitimitet na europskim izborima, u tom smislu smo zaključili da ćemo danas podržati našeg kandidata za predsjednika EP-a, a sve ostalo ostaje otvoreno", kazala je SDP-ovka Biljana Borzan.
"Nijemci govore o njoj da ona ima dosta putra na glavi, da nije onako čista kako se čini, to Nijemci govore ne znam. Radili su iza kulisa, ovo je bilo ma kakva pijaca, pijaca im nije ravna kako su se dogovarali i cjenkali", kazala je hrvatska europarlamentarka Ruža Tomašić.
U trgovini je značajnu ulogu igrao i Andrej Plenković
U trgovini je značajnu ulogu igrao i Andrej Plenković. Usprotivio se planu Merkel i Macrona - i stao uz zemlje Višegradske skupine. Koje za šefa nisu htjele socijalista Fransa Timmermansa, iako bi njega, prema postojećem odnosu snaga, europarlament glatko potvrdio.
"Temeljni cilj grupe socijalista, a donekle i liberala je bio da konačno na čelo Komisije dođe netko iz njihovih redova, a ne netko iz europskih pučana. Dakle, cijela utakmica se vodila oko te bitke. Nama to nije dolazilo u obzir. Iz nacionalnih razloga željeli smo imati nekoga s kim imamo dobre relacije, tko će taj posao obavljati kvalitetno i za to smo se zalagali", rekao je Plenković.
Blokirajuća manjina su države V4
Za Plekovića je to očito bilo koji pučanin radije nego Timmermans - možda i zato jer je podržavao stav Komisije da se arbitražna presuda u graničnom sporu Hrvatske i Slovenije mora provesti.
"Koja je to blokirajuća manjina - nju sačinjavaju države V4, posebno Mađarska i Poljska, države koje su osobno zamjerile Timmermansu što se zalaže za europske vrijednosti i inzistira na vladavini prava. Države protiv koji je pokrenut postupak zbog kršenja vladavine prava na ovaj način mu politički vraćaju. Što Hrvatska ima igrati u takvoj igri stvarno nije jasno, ja to ne razumijem i volio bih da premijer to objasni", rekao je Joško Klisović, dekan Visoke škole međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjöld
Utješna nagrada socijalista je izbor Davida Sassolija za predsjednika Europskog parlamenta. Taj bivši novinar u prethodnom je sazivu bio potpredsjednik. "Mi smo Europljani, pa iako svi zaljubljeno volimo svoje zemlje, to nas i dalje čini Europljanima, ali nacionalizam i nacionalističke ideologije nas vode do razarajućih sukoba. Kolegice i kolege, politika mora moći nadići podjele", kazao je novoizabrani predsjednik Europskog parlamenta David-Maria Sassoli.
Hoće li se nadići podjele čelnih funkcija znat će se za dva tjedna na idućoj plenarnoj sjednici.
