Posljednjih godina u medijima se gotovo svakodnevno mogu naći vijesti o velikom hakerskom napadu, krađi osobnih podataka ili kriptovaluta poput Bitcoina. Pitanje kibernetičke sigurnosti postalo je od presudne važnosti za međunarodne institucije velikih korporacija, kao i za same države.
Iako su dosad mjere borbe protiv hakera bile ograničene uglavnom na instaliranje antivirusnog softvera, korištenje dugih lozinki te izbjegavanje sumnjivih online sadržaja i aplikacija, stručnjaci upozoravaju da postoji mogućnost da su "vrata" za hakiranje računala, prijenosnih računala i pametnih telefona "ugrađena" još u tvornicama u Kini i diljem Azije.
Tko kontrolira Peking?
Naime, postoje osnovane sumnje da mnogi čipovi, procesori raznih namjena, mikrokontroleri i memorijski čipovi kineskih proizvođača imaju ugrađen backdoor koji se može koristiti za hakerske napade i razne vrste zloporaba. Te mogućnosti nisu slučajne niti su rezultat pogrešaka u proizvodnji čipa, već postoje od samog početka projektiranja. Također, američki, britanski i njemački stručnjaci, ali i institucije EU također upozoravaju da memorijski moduli ili SSD diskovi mogu imati "dodatne komponente", čija je jedina uloga zapravo mogućnost da ih netko "pozove" iz Kine.
Još 2018. godine američki i britanski mediji prenijeli su tvrdnje sugovornika iz američkog obavještajnog aparata koji su tvrdili da poslužitelji i sustavi za pohranu velike količine podataka kineskih proizvođača na svojim matičnim pločama imaju dodatne komunikacijske čipove pomoću kojih se može pristupiti podacima o njima izvan "standardnih" internetskih protokola.
I TikTok nas špijunira?
Dapače, takve tvrdnje potvrdio je 2019. godine tadašnji američki predsjednik Donald Trump, kada je na preporuku svojih savjetnika za nacionalnu sigurnost uveo sankcije dvjema velikim kineskim kompanijama Huawei i ZTE. Bijela kuća tada je ustvrdila da "određeni mrežni sustavi tih tvrtki za 5G mobilne internetske mreže mogu sadržavati dodatne komponente, kojima kineske službe mogu pristupiti bez znanja operatera koji su ih instalirali". Iako se tada mislilo da je to u biti samo politički potez Trumpa za pobjedu na izborima, nova administracija predsjednika Joea Bidena produžila je ove sankcije i uvela dodatne zabrane američkom tehnološkom sektoru na izvoz novih tehnologija i komponente u Kinu.
Ne radi se samo o serverima, računalima i pametnim telefonima – kineske aplikacije također su pod sumnjom za špijunažu. Zasigurno najpoznatija kineska aplikacija, društvena mreža TikTok, koja ima više od 1,5 milijardi korisnika diljem svijeta, u vlasništvu je tvrtke "Byte Dance" iz Hong Konga. Ova aplikacija ima i svoju "sestru blizanku" za kinesko tržište, nazvanu Douyin. "Byte Dance" je u SAD-u i EU više puta optuživan za suradnju s kineskim obavještajnim službama. Iako tvrtka to niječe, Kina ima niz zakona o nacionalnoj sigurnosti koji u biti zahtijevaju od svih tamošnjih tvrtki da daju sve podatke o svojim korisnicima vladinim agencijama.
Zbog toga je TikTok zabranjen u SAD-u na službenim telefonima federalnih službenika, dužnosnika Pentagona, kao i State Departmenta i Bijele kuće. Isto tako, dužnosnicima briselskih institucija - Europskog parlamenta, Europske komisije i Vijeća Europe - zabranjeno je korištenje TikToka na službenim uređajima, a preporučeno je i da se aplikacija ne koristi na privatnim uređajima, pa čak ni na obiteljskim uređajima.
TikTok je već godinama najbrže rastuća društvena mreža na svijetu, s više od milijardu aktivnih korisnika mjesečno. Također, korisnici TikToka provode u prosjeku četiri puta više vremena unutar aplikacije u usporedbi s Facebookom, Instagramom i Twitterom.
