Od početka ruske invazije na Ukrajinu, sve su oči svijeta uprte u Kinu i njihove poteze, koja s Rusijom ima dobre odnose. Između ostalog, Kinu se pritiskalo i zbog kupovanja nafte od Rusije.
Izvješća početkom prošlog mjeseca sugerirala su da kineske državne rafinerije poštuju postojeće ugovore o nafti te izbjegavaju nove. Dobro upućeni izvori tvrdili su da "nitko od njih ne želi biti istican kao kupac ruske nafte", piše britanski Express. Sada pak se saznalo da se kupovina nafte povećava, iako se čini da se to namjerava učiniti potajno, a iza novih poslova navodno stoji sama Komunistička partija Kine, a ne rafinerije. Bloomberg ističe da se razgovori vode "na razini vlade" između Moskve i Pekinga, "uz malo izravnog uključivanja naftnih kompanija". Cijela ova priča mogčla bi dodatno otežati položaj ekonomske velesile, koja i dalje relativno uspješno igra između Zapada i Rusije.
Od početka rusko-ukrajinskog rata, Kina je pozvana da odustane od "jezive šutnje" i pomogne u zaustavljanju ruske vojne agresije u Ukrajini. Unatoč međunarodnom pritisku na njihovu politiku svrsishodne neutralnosti, Kina strpljivo čeka po strani i gleda kako se sukob razvija, piše East Asia Forum. Kineski osjećaj ranjivosti ključni je čimbenik koji određuje njezinu reakciju na rusko-ukrajinski rat, a taj osjećaj "ranjivosti" proizlazi iz toga što ona smatra da imaju jedinstvenu krhku geopolitičku lokaciju. Kina je u posebnom položaju, sklona utjecaju i Rusije i Sjedinjenih Država, dviju geopolitičkih velesila. Od kraja Hladnog rata, Kina je razvila ad hoc suradnju s Rusijom potaknuta njihovom zajedničkom percepcijom prijetnje prema Sjedinjenim Državama.
Kineski osjećaj ranjivosti
Kineski osjećaj ranjivosti ponovno se očitovao u ratu između Rusije i Ukrajine. Sukob je doveo Kinu u tešku situaciju razotkrivajući mnoge paradokse s kojima se Peking suočava u vezi s njegovim odnosom s Rusijom. S jedne strane, Kina je suosjećala s ruskom tjeskobom oko istočne ekspanzije NATO-a pa je tako naglasila da "legitimne sigurnosne zahtjeve Rusije treba shvatiti ozbiljno". No, s druge strane, Kina ne može podržati separatističku agendu ruskog predsjednika Vladimira Putina za istočnu Ukrajinu jer je u suprotnosti s kineskom politikom ujedinjenja na Tajvanu ili Južnom kineskom moru.
Kina je pokušala popraviti svoje narušene odnose s Europom jer je njezina trgovina s EU važan pokretač njezina gospodarskog rasta. Ali kineskim naporima vjerojatno će se suprotstaviti njezina "proruska neutralnost".
Neki analitičari tvrde da je Putin zapravo tražio potporu Kine za svoju vojnu avanturu u Ukrajini, što je bio riskantan i lukav Putinov manevar. Peking sada pokušava zadržati svoj afinitet s Rusijom, barem za Ruse, istovremeno pokušavajući u očima zapadne publike stvoriti distancu od Rusije.
Kini je pružena prilika da igra diplomatsku ulogu u rusko-ukrajinskom ratu tako što će bliže surađivati sa Sjedinjenim Državama i raditi kao posrednik. No ta opcija nije održiva za Kinu. Kina je utvrdila da bi bilo politički naivno zahladiti svoje uređene odnose s Rusijom udruživanjem sa Sjedinjenim Državama, najvećim ruskim suparnikom.
Prijete im američke sankcije?
Kina bi se mogla naći pod američkim sankcijama ili kaznama, posebno zato što je američko-kineski trgovinski rat pod Trumpovom administracijom od tada promicao hladnoratovski mentalitet među američkim elitama. Ova situacija čini gotovo nemogućim da Kina stane na stranu Sjedinjenih Država i osudi rusku agresiju. Usprkos pozivu Sjedinjenih Država da Kina promijeni svoj stav prema Rusiji, Kina je ostala distancirana i povučena.
Na virtualnom sastanku održanom s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom 18. ožujka 2022., američki predsjednik Joe Biden poslao je upozorenje da će biti posljedica ako Peking pruži materijalnu potporu Rusiji. Xi je odgovorio protuupozorenjem, podsjetivši Bidena da Sjedinjene Države također imaju odgovornost zaustaviti rat. Xijeve riječi mogu se protumačiti kao neizravno upozorenje Sjedinjenim Državama da će, ako uvede sankcije Kini poput onih koje su nametnute Rusiji, to naštetiti Sjedinjenim Državama. Kina je ipak druga najveća svjetska ekonomija.
Kina je pokušala biti neovisni igrač, a njihov pristup ima za cilj ublažiti svoju geopolitičku krhkost i zaštititi se od ruske i američke manipulacije. Čini se neprirodnim da veliki igrač u međunarodnoj politici poput Kine bude ravnodušan prema rusko-ukrajinskom ratu. Ali kinesko strateško razmišljanje znači da će ona vjerojatno ostati odvojena od svih tih priča.
