Prijateljstvo između Rusije i Kine čvrsto je i izdržat će sve izazove, rekao je u nedjelju ruski veleposlanik u Kini Igor Morgulov na sastanku s kineskim ministrom vanjskih poslova Wang Yijem, dok je kinesko ministarstvo vanjskih poslova poručilo da su "rusko-kineski odnosi čvrsti kao kamen".
"Prijateljstvo između naše dvije zemlje sposobno je nositi se sa svim izazovima", poručili su iz kineskog ministarstva dok je ruski diplomat obećao da će Rusija "nastaviti razvijati suradnju s Kinom u svim sferama".
Koje su to sfere i koliko dodirnih točaka postoji između Kine i Rusije, za Net.hr pojasnio je Kristijan Kotarski, izvanredni profesor Međunarodne političke ekonomije na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti.
Otpor američkoj hegemoniji
"Ono što ih veže je nelagoda koju osjećaju u američki predvođenom svijetu u kojem dominiraju multilateralne institucije u kojima SAD ima ključnu riječ", kaže Kotarski. "Ako imate države s autoritarnim političkim sustavom, s druge strane države koje su još uvijek snažne demokracije doživljavate kao veliku prijetnju", pojašnjava Kotarski.
"Ruska strana neće štedjeti napore da se, zajedno s Kinom, suprotstavi unipolarnoj hegemoniji, kako bi obranila svjetski poredak utemeljen na međunarodnom pravu i Povelji Ujedinjenih naroda", poručio je i Morgulov u Kini. Na tragu je to izjava ruskog predsjednika Vladimira Putina koji je već u toliko navrata isticao kako Rusija i Kina zajedničkim snagama 'prkose' unipolarnom svijetu na čelu s SAD-om da su ga neki analitičari počeli nazivati 'glasnogovornikom Pekinga'.
Jačanje trgovine energentima
Međutim, Kinu i Rusiju povezuje puno više od antagonizma prema SAD-u - trgovina. Suočena s gubitkom europskog tržišta uslijed svoje invazije na Ukrajinu, Rusija se u trgovini energentima dugoročno usmjerila na Kinu koja ima ogromne energetske potrebe.
"Od uvođenja sankcija Rusiji porasla je trgovina s Kinom", kaže Kotarski. Ipak, napominje da Kina u tom pogledu strateški balansira. "Internacionalno orjentirane kineske kompanije izbjegavaju rizik poslovanja s Rusijom jer ovise o zapadnim tržištima te ne žele riskirati sekundarne sankcije, one koje se uvode državama koje krše zapadne sankcije uvedene Rusiji", pojašnjava.
Strah kineskim kompanija ograničava trgovinu naprednim čipovima i sofisticiranom elektronikom između Kine i Rusije, što je dodatno pojačano prije nekoliko mjeseci, kada je Bidenova administracija blokirala izvoz sofisticiranih čipova i opreme za proizvodnju čipova u Kinu.
Neugodno balansiranje, pitanje Srednje Azije i trgovina oružjem
Zasada Kina, kaže Kotarski, strateški balansira - ne želi izgubiti Rusiju, ali jednako tako ne želi previše iritirati Zapad.
"Kina odbija nazvati rusku agresiju ratom ali suptilno, ispod stola, šalje signale da nije zadovoljna jer rat šteti kineskoj ekomoniji. Kinezima bi odgovaralo da su Rusi u vrlo kratko vrijeme pregazili Ukrajinu, da nije došlo do rata i sankcija. Međutim, Ukrajina nije 'šaptom pala' i Kinezi se sada ne osjećaju ugodno u situaciji gdje s jedne strane imaju Rusiju, a s druge strane Zapad", pojašnjava Kotarski.
Osim neugodne pozicije između Zapada i Rusije, Kina se sa svojim ruskim saveznikom razilazi i oko pitanja Srednje Azije - regije koja je Kini strateški zanimljiva, a koja je tradicionalno ruska interesna sfera.
"Kina sve više želi koristiti Srednju Aziju kao koridor za povezivanje Kine s Europom. Bilo je pokušaja da se gradi plinovod, ali Rusi na to nisu blagonaklono gledali. S obzirom na slabiju poziciju Rusije, Kina sada može zemlje na ovom području više uvlačiti u svoju interesnu sferu", kaže Kotarski.
Slabiju poziciju Rusije u međunarodnom okruženju Kina bi mogla iskoristiti i u području trgovine oružjem, konkretno, vojnog zrakoplovstva. "Rusi su uvijek bili jaki u izvozu i prodaji oružja, a nisu željeli dati Kinezima svoju najnapredniju tehnologiju za strateške bombardere. Sada kada je Rusija na koljenima, vojno industrijski kompleks u Rusiji je pod velikim pritiskom - ostale zemlje radikalno su smanjile kupovinu ruskog oružja pa bi oklijevanje u domeni vojnog zrakoplovstva moglo biti ukinuto zbog tih razloga", kaže Kotarski.
Xi je moćniji predsjednik od Putina
Komentirajući sličnosti i razlike u vodstvu kineskog predsjednika Xi Jinpinga i ruskog predsjednika Vladimira Putina, Kotarski pojašnjava kako u Kini postoji napredniji sustav političke represije nego što je to slučaju u Rusiji te da je iz tog razloga pozicija kineskog predsjednika puno snažnija od Putinove.
"Iako strpljenje kineske populacije u jednoj mjeri otkazuje, Partija je u Kini zbog naprednije tehnologije vlasti puno prisutnija u svakodnevnom životu nego što je to slučaj u Rusiji koja ima više personalistički režim vezan uz jednog jakog lidera, ali je priča manje institucionalizirana", kaže Kotarski dodajući da je Putin manje prisutan u životu Rusa u dalekim provincijama, nego što je to njegov kolega u kineskim provincijama.
"Kineski predsjednik ima veću koncentraciju moći u rukama i, kada se gleda povjerenje u sustav, Kinezi imaju daleko veće povjerenje u državu i Partiju nego što je slučaj s Rusima u odnosu prema Putinu. Iako u Rusiji dio javnosti još uvijek misli da rat treba dobiti pod svaku cijenu, kada se gleda povjerenje u to da će država odraditi određene zadaće koje očekujete da država odradi, stanovništvo u Kini ima veće povjerenje da sustav funkcionira nego što je to slučaj u Rusiji", kaže Kotarski.
'Uvijek je slabiji onaj tko je ekonomski više ovisan'
Na pitanje, tko je u kinesko-ruskom prijateljstvu u boljoj poziciji, Kotarski kaže da je to neupitno Kina. "Rusija je ta koja je pod pritiskom i izolirana. Kina izaziva određene zazore, ali nije pod međunarodnim sakcijama. Rusija treba Kinu kao most prema ostatku svijesta i kako bi osigurala funkcioniranje vlastite ekonomije. Kina je daleko veća ekonomija od Rusija, a u takvim situacijama, uvijek je slabiji onaj tko je ekonomski više ovisan", zaključuje Kotarski.
