Jedna je osoba poginula, 46 je ozlijeđenih u Caracasu gdje je oporbeni čelnik pozvao na opći štrajk u pokušaju da svrgne predsjednika Nicolasa Madura koji uza se još ima vojsku i obećaje kazniti "izdajice" odgovorne za neuspjeli prevrat, javljaju u četvrtak agencije iz podijeljene Venezuele koja je postala političko bojište Sjedinjenih Država i Rusije.
Venezuelski opservatorij za društvene sukobe objavio je da je 27-godišnja Jurubith Rausseo u srijedu navečer u bolnici podlegla ozljedi zadobivenoj metkom u glavu, javlja agencija France presse.
Službe četvrti Chacao u gradu Caracasu koje su pod nadzorom oporbe objavile su da je 46 osoba ozlijeđeno, od kojih dvije iz vatrenog oružja u novim sukobima između snaga reda i prosvjednika koji podržavaju oporbenog čelnika Juana Guaidoa.
Molotvoljevi kokteli, kamenje i paljenje barikada blizu zračne vojne baze u La Carloti obilježile su sukobe u srijedu za koju je Guaido sazvao najveći prosvjed. Stanovnici Caracasa odzavali su 1. svibnja njegovu pozivu na prosvjed no nije uspio mobilizirati cijelu zemlju.
"Sutra ćemo zatražiti štrajk postupno doći do općeg štrajka", rekao je u srijedu tisućama svojih okupljenih pristaša 35-godišnji Guaido i dodao "Nastavit ćemo na ulici sve dok ne postignemo slobodu".
Guaido je u utorak pozvao na svrgavanje Madura, no pokušaj nije uspio jer su glavni vojni zapovjednici ostali uz socijalista Madura.
Pred nekoliko tisuća svojih pristaša pred predsjedničkom palačom Miraflores Maduro je poručio da "neće nimalo oklijevati" staviti "iza rešetaka odgovorne za zločinački pokušaj državnog udara" koji je orkestrirao John Bolton, savjetnikg za nacionalnu sigurnost američkog predsjednika Donalda Trumpa.
"U utorak šačica izdajnika koju je angažirala pučistička desnica željela se nametnuti (...) pobjegli su u veleposlanstvo, pravosuđe ih traži i ubrzo će ići u zatvor da plate svoju izdaju i zločine", obećao je Maduro.
Venezuela, novo polje američko-ruskih napetosti
Nakon neuspjela prevrata, skupina pobunjenika zatražila je azil u veleposlanstvu Brazila. Oporbeni vođa Leopoldo Lopez, koji je bio u kućnom pritvoru od 2017., a pojavio se u utorak uz Guaidoa i pobunjene vojnike sklonio se u veleposlanstvo Čilea, a zatim u veleposlanstvo Španjolske.
Guaida, koji se proglasio predsjednikom, priznalo je pedesetak država predvođenih Sjedinjenim Državama, a Madura podržavaju Rusija, Kina i Kuba.
Takve podjele stavile su Venezuelu u središte globalnih geopolitičkih napetosti, piše Reuters.
U telefonskom razgovoru ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov upozorio je u srijedu svog američkog kolegu, državnog tajnika Mikea Pompea na "razarajući utjecaj" Sjedinjenih Država u Venezueli, a Pompeo je ustvrdio da tu zemlju zapravo destabilizira intervencija Rusije i Kube.
Pompeo je ranije u srijedu rekao da je predsjednik Donald Trump spreman "vojno intervenirati. Bude li potrebno, Sjedinjene Države će to učiniti", rekao je.
"Nastavak tih agresivnih koraka donosi teške posljedice", rekao je Lavrov u razgovoru s Pompeom i dodao da "jedino venezuelski narod ima pravo odlučiti o svojoj sudbini i tražio razgovor između svih političkih snaga zemlje".
Američke vlasti su u utorak pokrenule ofenzivu povećanja pritiska na Madura, upozorenjima protiv podrške venezuelskom predsjedniku i pozivajući pripadnike vlasti u Caracasu da se pridruže oporbenom čelniku Juanu Guaidou.
Nicolas Maduro, koji je naslijedio svog mentora, socijalista Huga Chaveza nakon njegove smrti 2013., od tada vlada zemljom izuzetno bogatom naftom no koja je potonula u posvemašnju krizu, hiperinflaciju veću od milijun posto, krajnje siromaštvo i nerede zbog katastrofalnog upravljanja, pada cijene sirove nafte i sankcija, a sada se strahuje i od građanskog rata.
