Kremlj je od početka invazije na Ukrajinu od prodaje nafte, plina i ugljena zaradio 162 milijarde eura. Od toga, samo su članice EU dale nešto manje od 88 milijardi, a europski novac se nastavlja slijevati u Moskvu, otprilike 3000 eura svake sekunde, ističe finski think tank Crea (Centar za istraživanje energenata i čistoće zraka). Kako bi zorno pokazali koliko Moskva i dalje zarađuje od EU na svom rudnom bogatstvu, na stranicama su istaknuli brojač (koji se neumoljivo vrti).
Rusija nije osobito ispaštala niti zbog smanjene isporuke energenata EU jer je narasla cijena pa je konačna zarada ostala otprilike ista. Institut Crea piše kako je Rusija Europi srezala količinu isporučenog plina za 75 posto, ucjenjujući je time za rat u Ukrajini. "Međutim, porast cijene znači da su prihodi ostali isti kao i prije godinu dana", objasnio je centar. Istraživači iz instituta Crea pozivaju na uvođenje carine i cjenovna ograničenja kako bi se zauzdao profit Rusije u ucjenjivačkom ratu protiv EU.
Danke Deutschland?
Osim toga, Rusija je pronašla nova tržišta poput Kine na koja namjerava plasirati viškove. Aleksej Miller, šef naftnog diva Gazproma, objavio je da će Rusija pristupiti povećavanju količine plina koju putem plinovoda Moć Sibira može slati Kini. Koliko je Kina za sada relativno neiskorišteno tržište za Rusiju otkriva i graf prema kojem je vidljivo da je da azijski div gladan energije od 24. veljače do 3. lipnja kupio fosilnih goriva u vrijednosti od 12,5 milijardi eura, a Njemačka, usprkos svih sankcija i bez ostalih članica EU tek nešto manje - 12,2 milijarde.
Najavili ograničavanje cijena, Putin brzo odgovorio
Kako bi se ograničio ruski profit zbog rasta cijena nafte i smanjila mogućnost da Zapad financira vojnu mašineriju u susjednoj joj Ukrajini, skupina G7 je prošli tjedan objavila da će podržati stavljanje cjenovnog ograničenja na naftu iz Rusije. Velika Britanija, Kanada, Francuska, Njemačka, Italija, Japan i Sjedinjene Američke Države objavili su da žele da se inicijativi priključi što više zemalja, no analitičari ne vjeruju da će se s time složiti Kina ili Indija koje su dosad trgovale s Rusijom, manje-više prešućujući agresiju na Ukrajinu. Iz Kremlja su odmah poslali upozorenje da će sankcionirati sve zemlje koje pristanu na taj dogovor i uskratiti im dostavu nafte.
Ceh puno veći od troškova rata
No sve i da EU ovog trena prestane kupovati ruske energente, čini se da Putinu rat isplatio. Prema procjeni finskog think tanka, ruska vlada potrošila je 99 milijardi eura na rat. Riječ je, dakako, tek o okvirnoj procjeni jer su iznosi državna tajna, ali i da su ozbiljno veći, računica pokazuje da je Rusija više zaradila od prodaje fosilnih goriva nego što je potrošila na rat.
Ipak, ukupni ceh Rusije je puno veći. Samo čipove sada je spremna platiti i 55 puta više, a osim udarca na gospodarstvo koji se već sada osjeti, dugoročna prognoza još je mračnija.
