U Sloveniji je ove godine zabilježeno više desetaka slučajeva hemoragijske odnosno mišje groznice, akutne zarazne bolesti što ju prenose hantavirusi koji u ljudsko tijelo dolaze preko kontakta s izlučevinama zaraženih glodavaca, upozorile su slovenske zdravstvene vlasti, preporučujući primjenu mjera zaštite jer za tu bolest ne postoji preventivni protulijek.
U Sloveniji je sve više slučajeva hemoragične groznice s renalnim sindromom, poznate i kao HMRS, objavio je Nacionalni institut za javno zdravlje.
Kako upozoravaju, ta je ustanova do 16. svibnja ove godine zabilježila 75 potvrđenih slučajevaove bolesti protiv koje nema cjepiva, a koja u nekim slučajevima može biti smrtonosna za pacijente.
Najviše slučajeva u jugoistočnoj Sloveniji
Ove je godine u Sloveniji zabilježeno 75 slučajeva zaraze mišjom groznicom, od čega je bilo 59 muških pacijenata i 16 žena, najviše u jugoistočnom dijelu zemlje.
Ta je bolest na području Slovenije prvi put bila dijagnosticirana 1954., pri lakšem obliku nema posebnih zdravstvenih posljedica, ali u određenim slučajevima može biti i smrtonosna, a protiv nje ne postoji cjepivo, kazala je u izjavi za javnost dr. Marta Košir iz instituta za javno zdravlje.
Ova je bolest povremeno jako izražena, posebno u pokrajinama Dolenjska i Prekmurja, gdje se svake godine bilježe pojedini slučajevi, a ciklično dolazi i do epidemijskih pojava.
Bolest treba prevenirati
Takav porast slučajeva mišje groznice slovenski institut za javno zdravlje zabilježio je još 2008. godine, kad je oboljelo 45 osoba, zatim 2012. kad je oboljelih bilo 185 te u 2017. godini kad su otkrili 76 slučajeva.
Od vremena zaraze do pojave prvih simptoma bolesti mišje groznice obično prođu dva do tri tjedna, a bolest se odvija u više faza, pri čemu su za prvu fazu karakteristični visoka temperatura, jaka glavobolja i bol u bubrežnom predjelu trbuha.
Budući da cjepivo protiv mišje groznice ne postoji, bolest treba prevenirati, odnosno spriječiti u prvom redu uništavanjem glodavaca koji je prenose, odnosno deratizacijom, ali i pridržavajući se pravila osobne higijene i higijene prostora, te osobito pranjem ruku nakon radova u kući ili na zemlji tijekom kojih čovjek dolazi u kontakt sa zemljom ili prašinom, gdje su boravili glodavci, upozorava slovenski institut za javno zdravlje.
