Radi se o prvom imenovanju čelnika izvršnog tijela nakon "pobune kišobrana" 2014. koja je nagnala više desetaka tisuća osoba na ulice kako bi, uzalud, zahtijevali istinske izbore općim pravom glasa.
Carrie Lam, koja je ranije bila druga osoba u vladi, bit će prva žena na čelu izvršne vlasti tog grada i četvrti šef vlade od 1. srpnja 1997. kada je, nakon 99 godina britanske uprave, grad prešao pod suverenitet Kine.
Poluautonoman teritorij Hong Konga uživa teoretski do 2047. godine u slobodama nepoznatim na kontinentu, u skladu s načelom "jedna zemlja dva sistema".
No, 20 godina kasnije, brojni stanovnici imaju dojam da Peking povećava svoj utjecaj u čitavom nizu područja, poput politike, medija i obrazovanja.
Dosadašnji šef vlade Leung Chun-ying omražena je figura koju njegovi mrzitelji osuđuju kao marionetu Pekinga. On će uzde držati još do srpnja.
Pobjeda Carrie Lam nije bila iznenađenje jer je kinesko rukovodstvo lobiralo za nju u izbornom tijelu u kojem dominiraju skupine koje podržavaju Peking.
Većina od 7,3 milijuna građana Hong Konga ne može utjecati na izbor čelnika, kojega među nekoliko kandidata odabire izborni odbor. Izborni odbor sastoji se od 1194 članova. Samo četvrtina ih je proizašla iz demokratskog kampa.
Lam je izvojevala pobjedu sa 777 glasova nasuprot 365 koji su pripali njezinom glavnom suparniku Johnu Tsangu, također figuri establišmenta ali smatranim umjerenijim.
