Stotinjak raketa ispaljenih na izabrane ciljeve u Siriji, 48 sati kasnije ipak se pokazuju, kako stvari stoje, izoliranom akcijom koju ne slijedi daljnja eskalacija. Francuski predsjednik Emmanuel Macron priznao je da je upravo on nagovorio američkog kolegu da ne povlači vojsku iz Sirije i krene u ograničenu akciju protiv režima.
"To je bio čin odmazde. Legitiman čin u međunarodnom okviru jer su se dogodile stvari, dokazane i ponovljene, kojima je prekršeno međunarodno pravo. To je bila odmazda, a ne čin rata", kazao je Macron.
Kakav god bio, čin je izazvao reakcije cijelog svijeta i danas bio glavna tema sastanka europskih šefova diplomacije. Iako se Hrvatsku o tome nije ništa pitalo, zanimalo nas je bi li i Hrvatska odobrila takve napade, mimo UN-a.
"Mi smo razumjeli potrebu naših partnera i saveznika da ciljano pokušaju odgovoriti na način da ograniče mugoćnost upotrebe kemijskog oružja u Siriji, i u tom smislu smo dali našu podrušku da se ciljano onemogući korištenje tog oružja ubuduće", kazala je Marija Pejčinović Burić, ministrica vanjskih poslova.
No, i Sirija i Rusija odbacuju bilo kakvu odgovornost za, kako ga nazivaju, inscenirani napad kemijskim oružjem. "Hrvatska je mogla pričekati sa davanjem potpore ovakvim aktivnostima i napadima dok ne bude dobila vjerodostojne informacije da je stvarno došlo do kemijskog napada u Siriji", kazao je Joško Klisović, potpredsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku.
Njemačka je tako odbila sudjelovati u napadu na Siriju, a ministrica potvrđuje da ni danas o akciji saveznika nije bilo jednoglasja. "Bilo je onih koji su više to podržavale, druge koje su imale svoje sumnje je li moralo baš tim putem ići, ali nitko nije dvojio ono što je bio cilj tih akcija, da se uništi mogućnost da se takve tvari koriste u vođenju rata protiv civila", kazala je Pejčinović Burić.
U situaciji kada su odnosi Zapada i Rusije prilično uzdrmani, politički proces ipak ide dalje. Idućeg bi se tjedna u Briselu trebala održati konferencija Unije i UN-a o budućnosti Sirije - zemlje čiji stanovnici već sedam godina ne znaju za mir, i čija bi obnova, prema najnovijim procjenama, mogla stajati čak 400 milijardi dolara.
