Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Dokazali da se može suprotstaviti bankarima i izvući iz škripca

Malena nordijska otočna zemlja, Island, u ovom trenutku doživljava jedan od najvećih ekonomskih “comebackova” svih vremena. Island je napravio sve kontra onoga što su od njega tražili MMF i Europska unija i – uspio.

A evo kako se to dogodilo.

Nakon privatizacije bankarskog sektora koja je završila 2000., islandsko gospodarstvo se tijekom petogodišnjeg razdoblja strmoglavljivalo, a privatni bankari su posuđivali novac koji je dosegnuo sumu od 120 milijardi dolara – deset puta veću od čitavog islandskog gospodarstva.

U istom je razdoblju stvoren ogroman ekonomski balon koji je uzrokovao udvostručenje cijena nekretnina, te rezultirao time da je sav novac koncentriran u malenom dijelu islandskog stanovništva koji je mogao ostvariti inozemna ulaganja, kupovati vile, jahte i avione. Islanđanima je, pak, ista ta elita u naslijeđe ostavila dug toliko velik da ga je bilo jednostavno nemoguće vratiti. Island su suočio s državnim bankrotom.

Islanđani, međutim, nisu šutke pristali na to.

Novi Ustav kao zaštita

U listopadu 2008. godine ustali su protiv financijske tiranije koja se provodi nad njima. Suprotno svim očekivanjima kako revolucija mora biti organizirana i da zahtijeva posebne uvjete i okolnosti za nastanak, islandska je započela gotovo usputno, na ulici ispred islandske opće skupštine. U roku od pet mjeseci njezini učinci bili su senzacionalni: glavna islandska banka je nacionalizirana, vladini dužnosnici bili su prisiljeni dati ostavku, stara vlada je maknuta, a na njihovo mjesto zasjela je nova vlada.

Do ožujka 2010. oko 200 bankara odgovornih za ekonomsku krizu u zemlji je ili uhićeno ili je protiv njih podignuta kaznena prijava, a stanovnici Islanda na referendumu su izglasali da neće isplatiti 3.500 milijuna eura duga kojeg su napravile banke. Također, Vrhovni sud je u lipnju iste godine odlučio da su krediti s valutnim klauzulama nezakoniti pa građani više nisu morali pokrivati gubitke domaće valute.

U veljači 2011. napisan je novi Ustav s ciljem da se i u budućnosti spriječi financijsko zarobljavanje države inozemnim kreditima, a u istoj godini Island je ostvario rast BDP-a od 2,9 posto. Prema procjeni Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj u Parizu, islandska ekonomija će u 2012. godini prerasti područje eurozone, a mjere oporavka od duboke ekonomske krize u kojoj se ranije našao i dalje daju uspješne rezultate – Island će ove godine ostvariti rast od 2,4 posto.

Mirna revolucija

Mislite da je za revoluciju potrebno nasilje i da se bez nasilja baš ništa ne može promijeniti? Island će vas uvjeriti u suprotno.

Revolucija u toj zemlji počela je s Hörðurom Torfasonom, dugogodišnjim islandskim aktivistom, koji je 2008. organizirao akcije pred parlamentom s ciljem edukacije slučajnih prolaznika i ismijavanjem političke i ekonomske elite koja je radila tamo, piše trueactivist.com.

Kada su MMF i Europska unija počele vršiti pritisak na islandski parlament da donese zakone kojima se diktira otplata duga kojeg su napravili bankari, revolucijski plamen i formalno je planuo. Čitava priča umalo je završila u nasilju, ali Torfason i njegovi pristaše znali su da će nenasilni pristup biti učinkovitiji.

Tijekom prosvjeda formirali su živi zid i jasno povukli crtu između gnjevnih “bacača kamenja” i miroljubivih građana koji su željeli promjene. Torfason je duboko vjerovao kako su za uspješnu revoluciju važni razum, točne informacije i mirni prosvjedi. Islandska priča dokaz je da se sve zemlje koje su u ovom trenutku financijski ugrožene pod teretom korumpiranog bankarskog sustava mogu suprotstaviti ekonomskoj tiraniji mirnim otporom.

Kako šutke pristati na tiraniju

Islandska priča je, pak, potpuno drugačija od one koja se odvila u SAD-u otkada je počela bankarska kriza 2008. Velike banke dobile su ogromne pakete pomoći, bez obaveze da tu istu pomoć vrate. Istovremeno, nitko od njih nije detektiran kao odgovoran za generiranje financijske krize niti je suočen s kaznenim progonom.

Povratak na Net.hr