Ulazak Hrvatske u šengenski prostor značajno će pridonijeti kontroli ilegalnih migracija u regiji i Slovenija nastavlja snažno podupirati ostvarenje tog cilja, kazao je u četvrtak slovenski ministar unutarnjih poslova Aleš Hojs koji je uvjeren da problem ilegalnih migracija treba rješavati uporabom svih sredstava, uključujući ogradama na granicama.
Hrvatska u Schengenu do ljeta 2022.
"Veliki smo zagovornik ulaska Hrvatske u šengenski prostor, svi su tehnički uvjeti uglavnom ispunjeni i čeka se politička odluka", izjavio je Hojs novinarima u Sarajevu na međunarodnojh konferenciji o upravljanju ilegalnim migracijama.
Očekuje da se odluka donese do ljeta 2022. "Realno mislim da konačne odluke neće bili prije lipnja ili srpnja naredne godine", kazao je Hojs.
Po njegovim riječima, pomicanje vanjske šengenske granice ka jugu pridonijet će boljoj kontroli ilegalnih migracija i bilo bi najbolje da se na granicama Grčke uspostavio učinkovit mehanizam kontrole koji bi zatvorio zapadnobalkansku rutu.
Hojs je istaknuo da se stanje pogoršalo "hibridnim ratom" predsjednika Bjelorusije Aleksandra Lukašenka protiv EU-a i kolapsom vlasti u Afganistanu.
"Sve je to dodatani razlog da se veliki broj ilegalnih migranata ponovo usmjeravaka Europi i tako destabilizira cijelu EU", rekao je Hojs upozoravajući kako je sada znatno drugačije stanje nego 2015. godine jer za njih više nema dobrodošlice u EU.
Istaknuo je kako je sve ono što radi Lukašenko "gurajući" migrate ka Poljskoj nedvojbeno hibridni rat i vjeruje da EU neće dopustiti uporabu migranata kao političkog sredstva ili oružja.
"Granice EU treba osigurati pod svaku cijenu"
Hojs upozorava kako politički dogovor s Bjelorusijom ne funkcionira. Iako vjeruje kako ima još puno prostora za razgovore smatra kako granice EU treba osigurati po svaku cijenu, ako je nužno i podižući ograde.
Hojs je bio među onim europskim ministrima unutarnjih poslova koji su tražili da se ti projekti financiraju novcima iz europskih fondova no Poljska, kako tvrdi, takvu pomoć za sada odbija jer vjeruje da je problem kojega ima na granici s Bjelorusijom njeno unutarnje pitanje koje može sama riješiti.
EU treba jačati sankcije protiv Bjelorusije
"Koliko će (kriza) trajati pitanje je za Lukašenka", kazao je Hojs dodajući kako je EU spremna jačati sankcije protiv Bjelorusije.
Ipak vjeruje kako bi kriza na poljsko-bjeloruskoj granici mogla potrajati do proljeća naredne godine jer bi, prema Hojsovim procjenama, toliko vremena moglo trebati Poljskoj da svoju vanjsku granicu osigura podizanjem fizičkih zapreka odnosno ograde.
Na sarajevskoj konferenciji o migracijama okupili su se predstavnici sigurnosnih agencija i ministarstava iz šire regije od Austrije do Turske kako bi razmijenili iskustavu u kontroli ilegalnih migracija, a Hojs je istaknuo kako je svima nužan odgovor temeljen na uzajamnom povjerenju čijim dijelom trebaju biti i države zapadnog Balkana.
"Nitko u EU ne želi da bilo koja država bude 'spavaona' za ulazak u Uniju. One koji nemaju pravo na azil treba vratiti u njihove zemlje i tako poslati signal svima koji planiraju krenuti na takav put", zaključio je Hojs.
Ministar sigurnosti BiH Selmo Cikotić kazao je kako je problem ilegalnih migracija u toj zemlji kroz koju je do sada prošlo 84 tisuće ilegalnih migranata sada pod kakvom-takvom kontrolom jer u njoj boravi do dvije i pol tisuće ilegalnih migranata što je tri puta manje nego u proteklim godinama.
Najavio je i kako će u petak biti otvoren novi prihvatni centar u selu Lipša kod Bihaća u kojega će se i u zimskim uvjetima moći smjestiti do tisuću i pol migranata.
