Hrvatski zastupnici podržavaju prijedloge Europske komisije o kojima Europski parlament u četvrtak glasuje na izvanrednoj plenarnoj sjednici u Bruxellesu.
Zbog pandemije koronavirusa i ograničenja kretanja na plenarnoj sjednici sudjeluje samo nekoliko zastupnika, koji su se zatekli ili žive u Bruxellesu, dok ostali sjednicu prate na daljinu. Prvi put u povijesti Europski parlament glasa na daljinu, putem elektroničke pošte.
Hrvatskoj namijenjeno 1.158 milijardi eura
Zastupnici glasaju o tri prijedloga Europske komisije: investicijskoj inicijativi kao odgovor na krizu s koronavirusom u iznosu od 37 milijardi eura, od čega je za Hrvatsku namijenjeno 1,158 milijardi eura.
Riječ je o neiskorištenim sredstvima koja su zemljama članicama dodijeljena za predfinanciranje projekata iz strukturnih fondova, koja bi inače morala vratiti u europski proračun, a sada će ih moći zadržati.
To će proračunima država članica omogućiti veću likvidnost. Zatim o proširenju područja Fonda solidarnosti EU-a te o privremenoj mjeri kako bi se olakšalo zračnim kompanijama da zadrže svoje 'slotove' u zračnim lukama čak i ako ih ne koriste zbog pada prometa.
'Moramo reagirati'
"Solidarnost i ujedinjenost Europske unije nikada nije bila jača i potrebnija kao u ovim izazovnim vremenima koja zahtijevaju koordiniran i brz odgovor. Možda je neprijatelj protiv kojeg se borimo nevidljiv, no posljedice njegova djelovanja itekako su vidljive i mogu biti jako teške ako pravodobno ne reagiramo”, poručila je u priopćenju zastupnica Sunčana Glavak, ističući da podržava predložene mjere.
"Sveobuhvatne mjere koje će danas biti usvojene značajno doprinose nacionalnim mjerama država članica u borbi protiv negativnih utjecaja pandemije koronavirusa. Međutim, ovdje ne smijemo stati. Europska unija mora ostati odlučna i čvrsta u namjeri da pomogne državama članicama, stoga vjerujem da je ovo tek jedan dio nastojanja koje ćemo ulagati u oporavak naših gospodarstava i zajednica", poručila je zastupnica Glavak.
Picula se založio za srednja, mala i mikro poduzeća
Zastupnik Tonino Picula, koji je bio nazočan sjednici u Bruxellesu, rekao je u raspravi da je potrebna hitna pomoć "u vidu minimalnih naknada onima koji će ostati bez prihoda, te garancija svima s hipotekom na jedinu nekretninu".
Uz to, posebno se založio i za srednja, mala i mikro poduzeća i podsjetio kako je njih čak 95 posto u Hrvatskoj već izloženo posljedicama krize. Zahvalio je i zemljama članicama na solidarnosti i pomoći upućenoj u Zagreb nakon velikog nedjeljnog potresa
Zastupnica Željana Zovko poručila je u priopćenju da podržava sve predložene mjere Komisije naglasivši kako su odluke ove izvanredne sjednice donesene u trenutku koji je od velike važnosti za Republiku Hrvatsku, koja se istovremeno našla usred dvije velike krize: koronavirusa i potresa.
"Ti prijedlozi su ključni za ublažavanje posljedica zdravstvene i humanitarne krize koje su pogodile Republiku Hrvatsku i grad Zagreb", rekla je Zovko.
Zastupnik Tomislav Sokol također podržava prijedloge i poziva sve institucije na još veći angažman te pokazivanje europske solidarnosti u borbi protiv pandemije koronavirusa.
"Europljani su trenutno u svojim domovima, svjesni teške situacije, a i onoga što nas tek čeka kad pobijedimo pandemiju. Gospodarstvo smo zaustavili u nekoliko tjedana, ali će nam trebati godine za oporavak. Europska unija mora uliti optimizam i vratiti povjerenje svojih građana. Ovih 37 milijardi eura je dobra 'prva pomoć', ali moramo raditi i na novim mjerama. Za pravi oporavak ćemo trebati i više od novca", rekao je Sokol.
Italija odbacuje predloženi odgovor EU-a na koronavirus
Talijanski premijer Giuseppe Conte rekao je u četvrtak da je na samitu lidera EU-a odbacio predložene mjere u borbi protiv gospodarske krize uzrokovane pandemijom Covida-19.
U priopćenju Conteovog ureda koje je objavljeno dok je video-konferencija čelnika zemalja EU-a još uvijek trajala, Conte je naveo kako su prijedlozi nedov oljno hrabri i dao Uniji deset dana da donese odgovarajuća rješenja.
Conte nije otkrio što će Italija učiniti ako Europa ne uspije postići dogovor. Španjolski premijer Pedro Sanchez složio se s predloženim rokom, priopćio je Conteov ured.
U govoru u talijanskom Senatu prije summita EU-a, Conte je pozvao na pokretanje europskih "obveznica za oporavak" za financiranje "hrabrog odgovora" na epidemiju koja se proširila svijetom.
"Europa će se s ovim šokom moći suočiti samo izvanrednim i iznimnim mjerama", rekao je talijanski premijer zastupnicima i dodao da će Europu pogoditi "teška i ozbiljna" recesija.
Njemačka, Nizozemska, Austrija i Finska protiv zajedničkog duga
Devet zemalja, uključujući Italiju, Francusku i Španjolsku pozvalo je na stvaranje svojevrsnog instrumenta zajedničkog duga, ali su se tome usprotivile Njemačka, Nizozemska, Austrija i Finska.
Conte je rekao da bi svaka zemlja i dalje ostala odgovorna za svoj javni dug i tako pokušao suzbiti otpor prema instrumentu zajedničkog duga.
"Moramo reagirati inovativnim financijskim instrumentima", dodaje se u priopćenju ureda talijanskog premijera.
U Italiji je od koronavirusa umrlo više ljudi nego u bilo kojoj drugoj zemlji. U nešto više od mjesec dana umrlo je 8.215 ljudi.
Ministar gospodarstva Roberto Gualtieri rekao je zastupnicima u talijanskom parlamentu ovoga tjedna da očekuje pad talijanskog BDP-a u prvoj polovici ove godine.
Potop talijanskog BDP-a?
Izvor iz vlade otkrio je za Reuters da bi talijanski BDP mogao pasti za više od 3 posto u 2020.
Druga predviđanja još su pesimističnija. Iz Goldman Sachsa očekuju da će treće najveće gospodarstvo eurozone ove godine pasti za 11.6 posto ove godine.
Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel pozvao je na novi Marshallov plan, nazvan po američkom paketu pomoći kojim je započeo oporavak zapadne Europe nakon Drugog svjetskog rata.
"Italiji je očajnički potrebna snažna poruka, ali krizi se ne nazire kraj i trebamo uštedjeti energije za kasnije", rekao je europski diplomat.
