Nuklearna elektrana u Černobilu je bez struje, a Ukrenergo je objavio da bi to moglo zaustaviti hlađenje potrošenog nuklearnog goriva. Ruske snage od prošlog tjedna drže tu elektranu.
Potencijalno zaustavljanje hlađenja potrošenog nuklearnog goriva u neaktivnoj nuklearnoj elektrani zbog nedostatka struje podiže rizik da radioaktivne čestice ostanu u zraku, kazali su Ukrajinci.
Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) ipak umiruje javnost, tvrdeći da je volumen vode koja hladi reaktor dovoljan za održavanje sustava pod kontrolom.
Ukrajina vidi rizik od curenja radijacije u Černobilu, IAEA tvrdi suprotno
Ukrajina je u srijedu priopćila da postoji opasnost od curenja radijacije u nuklearnoj elektrani u Černobilu nakon što je elektrani isključena električna energija, ali UN-ova agencija za atomsku energiju nije ustanovila "presudan utjecaj na sigurnost".
Ukrajinska državna nuklearna kompanija Energoatom priopćila je kako je visokonaponski dalekovod oštećen tijekom borbi između ukrajinskih i ruskih snaga koje kontroliraju ugašenu elektranu te da je Černobil odsječen od nacionalne elektroenergetske mreže.
Energoatom navodi da bi se u konačnici mogle osloboditi "radioaktivne supstance" koje bi bile prijetnja drugim dijelovima Ukrajine i Europe, ako ne bude struje za hlađenje istrošeno nuklearnog goriva pohranjenog u elektrani koja je pretrpjela najgoru nuklearnu nesreću na svijetu 1986. godine.
Ministar vanjskih poslova Dmytro Kuleba rekao je da bi rezervni dizel generatori mogli održavati elektranu samo 48 sati.
"Nakon toga će se zaustaviti rashladni sustavi skladišta istrošenog nuklearnog goriva zbog čega će curenje radijacije biti neizbježno", napisao je na Twitteru.
Šef ukrajinske diplomacije apelirao je na međunarodnu zajednicu da zatraži od Rusije obustavu vojnog djelovanja u tom području kako bi posebni tipovi obnovili opskrbu električnom energijom.
Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) objavila je na Twitteru da "razvoj događaja narušava (a) ključni sigurnosni stup za osiguranje neprekidne opskrbe električnom energijom", ali da "u ovom slučaju IAEA ne vidi presudan utjecaj na sigurnost".
IAEA je u utorak upozorila da su sustavi za praćenje nuklearnog materijala u postrojenjima za radioaktivni otpad u Černobilu prestali odašiljati podatke.
Još uvijek radioaktivna elektrana Černobil udaljena je stotinjak kilometara od Kijeva. Četvrti reaktor elektrane eksplodirao je u travnju 1986. tijekom sigurnosnog teksta, a radioaktivne čestice raširile su se dobrim dijelom Europe.
'Postoji razlog za zabrinutost'
Nuklearni stručnjak koji poznaje sustav elektrane rekao je da postoji razlog za zabrinutost zbog situacije, pri čemu je ključno pitanje koliko se brzo može obnoviti napajanje za elektranu, piše Reuters.
"Prekidi struje nuklearnim postrojenjima potencijalno su vrlo opasni", rekao je anonimno stručnjak jer nije ovlašten javno govoriti o spomenutoj situaciji.
"Prekid struje mogao bi dovesti do isparavanja vode u skladištu i do izlaganja istrošenih gorivih šipki. One bi se na kraju mogle otopiti i to bi moglo dovesti do značajnog oslobađanja radijacije", dodao je.
Nema rizika za civile
“Situaciju u nuklearnim elektranama Černobilu i Zaporižji nadziru ukrajinski stručnjaci i ruska vojska. Obje elektrane kontroliraju zračenje. Postrojenja u nuklearnoj elektrani Zaporižji tehnološki rade normalno. Nema rizika za civile koji žive u susjednim područjima”, rekla je Marija Zaharova, glasnogovornica ministarstva vanjskih poslova.
Ima li opasnosti za nas?
Nuklearni fizičar Tonči Tadić komentirao je cijelu strku za RTL. “Dakle, sarkofag je čvrst, sarkofag ratne operacije nisu niti taknule i sve što se danas dogodilo je isključenje struje u području nuklearne elektrane, zbog čega su prestali s radom senzori u sarkofagu i oko njega, odnosno, prekinuta je digitalna veza od Černobila prema IAEA. Zato je nastala cijela ova strka. Ali, opasnosti za nas doista nema”, rekao je Tadić.
'Nadamo se da ruska strana zna što to znači'
Tadić je o elektrani u Černobilu govorio i u Dnevniku Nove TV kazavši kako se elektrana sastoji od četiri reaktora.
''Jedan je onaj koji je eksplodirao. On je sada pod planinom betona. Ostala tri reaktora radila su do 2000., a 2001. godine je iz njih izvučeno svo nuklearno gorivo. Sada nije niti jedan aktivan. Nestanak struje znači nestanak napajanja za detektore zračenja unutar sarkofaga i oko njega - i to je problem. Drugi problem je što je kilometar od toga mokri bazen sa istrošenim gorivom iz ostala tri reaktora, koji se hladi pumpama koje rade na struju. Trenutno te pumpe dobivaju pogon iz dizel agregata kojeg su, ako se ne varam, proizvodili baš u Hrvatskoj'', rekao je.
Tadić kaže da je na ruskim okupacijskim snagama da osiguraju napajanje za pumpe i senzore zračenja ili osiguraju dizel za generatore.
''Ako ne bude struje, u idućih 48 sati će stvar funkcionirati, a tada će se bazen isušivati i može doći do emisije radioaktivnih čestica. Nadamo se da ruska strana zna što to znači. Ne bih htio raditi nikakvu paniku oko toga'', rekao je.
