Zovu je balkanskom raskrsnicom jer je smještana između Mediterana te srednje i istočne Europe. Na njenom se teritoriju preklapaju utjecaji tih europskih regija, što se najbolje vidi po arhitekturi.
Tragovi povijesti
Dioklecijanova palača u Splitu i pulska Arena tako svjedoče o nekadašnjem prisustvu Rimskog Carstva, Austro-Ugarska monarhija kojoj je Hrvatska pripadala ostavila je vidljive tragove diljem zemlje, dok je Osmansko Carstvo najdublji trag ostavilo u gastronomiji i jeziku. Ipak, najveći hrvatski turistički adut na atraktivnom Jadranu Dubrovnik ljepotu svoje povijesne jezgre Straduna zahvaljuje "urbanističkom planu" donesenom nakon razornog potresa 1667. godine, dakle razdoblju samostalnosti malene, ali iznimno utjecajne i napredne Dubrovačke Republike.
Jugoslavija, pogotovo Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, koja se po utjecaju u svjetskim okvirima i zbog činjenice da je potekla s ovih prostora može usporediti sa starim Dubrovnikom, ostavila je primarno tragove industrijskog booma, ali i infrastrukture te temelje socijalnog sustava.
Danas Hrvatsku metodologija Međunarodnog monetarnog fonda ne svrstava među razvijene zemlje, nego među zemlje u razvoju, Hrvatska je država visokih osobnih primanja prema kriterijima Svjetske banke i može se podičiti visokim indeksom humane razvijenosti po UNDP-u, koji kroz HDI (Human Development Index) objedinjava podatke o očekivanom trajanju života, obrazovanju i osobnim primanjima.
No, osjećaj blagostanja potkopan je nejednakošću u primanjima – od samostalnosti se društveno raslojavanje samo zaoštrava. Tako će 1. srpnja, kad uđe u Europsku uniju, postati peta po udjelu stanovništva koje je siromašno ili živi na rubu siromaštva, unatoč statusu koji joj daje Svjetska banka. Udio siromašnih premašio je petinu stanovništva.
Savezi
Kad uđe u EU, istupit će iz CEFTA-e, a članica je NATO-saveza od 2008. godine. Po političkom uređenju od 2000. godine, kad su izmjenama Ustava znatno umanjene ovlasti predsjednika Republike, svrstava se među parlamentarne demokracije. Nositelj zakonodavne vlasti je Sabor, a izvršnu vlast vrše Vlada RH i predsjednik RH, iznad kojih je najviše pravosudno tijelo – Ustavni sud. Najveća prepreka u pregovorima o ulasku u EU, koji su započeli 2004. godine, bilo je upravo pravosuđe, koje je po obrazloženjima iz Bruxellesa (bilo?) korumpirano i sporo.
Hrvatska je prilično etnički čista – Hrvati čine 90,42 posto stanovništva prema popisu iz 2011., a najveća nacionalna manjina su Srbi (4,36 posto). Dominira rimokatolička vjeroispovijest – 86 posto stanovnika tako se izjašnjava.
Domovina je nekoliko svjetski poznatih izumitelja – mehaničku olovku izumio je Slavoljub Eduard Penkala, padobran Faust Vrančić, prve naftne bušotine Antun Lučić, torpedo Ivan Lupis-Vukić, a Ivan Vučetić izumitelj je daktiloskopije, sustava identifikacije pomoću otisaka prstiju. Kao što si rado pripisuje književnog nobelovca Ivu Andrića, koji je rođen u Bosni i Hercegovini, Hrvatska se spori sa Srbijom oko toga "čiji je" Nikola Tesla – jedan od najmoćnijih umova u ljudskoj povijesti.
Ponos definitivno budi činjenica da je Hrvatska vodeća u svijetu po broju transplantacija u odnosu na broj stanovnika i prva u Europi po broju darovanih organa.
Zanimljivosti o našoj zemlji pogledajte u INFOGRAFICI.
http://file.net.hr/danas/i/swf/EU2013-karta596x500-02.swf
NAZIV ZEMLJE: Hrvatska
ČLANICA OD: 2013.
GLAVNI GRAD: Zagreb
BROJ STANOVNIKA: 4.284.889
PROSJEČNA PLAĆA: 5.516 kn/733 €
BDP PO GLAVI STANOVNIKA: 10.324 €
EUROZONA: NE
SCHENGEN: NE
NACIONALNO JELO: štrukli, kulen, pašticada, dalmatinski pršut, paški sir, gibanica, slavonski čobanac, puricama s mlincima
NACIONALNO PIĆE: rakija (šljivovica), gemišt
SLAVNI: Ruđer Bošković, Ivan Meštrović, Marko Polo, Josip Broz Tito, Miroslav Krleža, Lavoslav Ružička, Rade Šerbedžija, Janica Kostelić, Goran Višnjić, Davor Šuker, Slavoljub Eduard Penkala, Ante Maglica, Edo Murtić
