To je prvi proračunski okvir EU iz kojega će novac povlačiti i Hrvatska. U apsolutnome iznosu nešto je veći, a u postotku nešto manji od trenutačnoga sedmogodišta, u kojemu će se u bruxellesku blagajnu sliti 976 milijarda eura ili 1,11 posto, a iz nje će se do kraja 2013. isplatiti 926 milijardi ili 1,05 posto BND-a.
Uz uobičajeni proračunski izvor - takse na šećer, poljoprivredne i carinske dadžbine, te doprinose držva članica prema njihovu BND-u - EK predlaže i nove vlastite izvore - taksu na novčarske transakcije i europski PDV. Ukinulo bi se zauzvrat punjenje proračuna postotkom iz nacionalnih PDV-a.
Najviše je novca predviđeno za kohezijske fondove, namijenjene podizanju ispodprosječno razvijenih područja na europski prosjek - 376 milijardi. Slijede poljoprivredni fondovi s 371,72 milijarde. Istraživanju i inovacijama namijenjeno je 80, sudjelovanju u svijetu,, što uključuje susjedsku, vanjsku i razvojnu politiku, 70,2, troškovima uprave 60,6, a prekograničnim projektima, posebice u prometu, energetici i informatičkoj tehnologiji, 40 milijarda. Unutarnjoj politici, čuvanju granica, borbi protiv organizirana zločina i korupcije, te migracijskoj i politici azila namijenjeno je 18,5, a obrazovanju i stručnome osposobljavanju 15,2 milijarde.
''Ovakav proračun odgovara današnjim izazovima i stvara prilike za sutrašnji rast'', naglasio je predsjednik EK Jose Manuel Durao Barroso.
Prema Lisabonskom ugovoru, Vijeće EU jednoglasno usvaja proračunski okvir, ako ga prethodno potvrdi Europski parlament. EP-ov predsjednik Jerzy Buzek EK-ov je prijedlog nazvao ''inteligentnim polazištem za pregovore''. Politički dogovori o novome proračunskome okviru trebali bi završiti do kraja 2012. godine, kako bi se do kraja 2013. točno razradio po pojedinim stavkama.
Vezani članak:
arti-201106280874006
