Poznato je kako su Hrvati potplaćeni, a podaci Eurostata za 2022. godinu sada to i dokazuju. Hrvatska je među zadnjima po prosječnoj cijeni radnog sata u Europskoj uniji. Ona je čak 2,5 puta niža od prosjeka, a od nas su manje plaćeni samo Mađari, Rumunji i Bugari.
Najbolje zarađuju stanovnici Luksemburga, a slijede ih Danska, Belgija, Francuska, Nizozemska, Švedska, Njemačka i Austrija. Prema podacima, jedan radni sat u Luksemburgu u prosjeku iznosi 50,7 eura, dok u Hrvatskoj iznosi 12,1 euro.
'Kad god mi nešto nedostaje, to odem kupiti'
U Danskoj jedno pivo košta deset eura, šišanje 60, a kuglica sladoleda tri eura. Cijene jesu visoke, ali njihova prosječna po satu iznosi gotovo 47 eura. Zato se Iva iz Hrvatske preselila u Dansku.
"Ono što nikada nisam mogla sanjati, ni u Hrvatskoj, ni u Bosni, a živjela sam i u BiH zbog bivšeg muža, da idem i kupim kad mi nešto usfali. Bilo da je to krevet, usisivač, mašina, jesu li to dvije jakne, dva para cipela, ja si to uvijek mogu priuštiti, a to si u Hrvatskoj nisam mogla ni sanjati, kamoli u BiH", rekla je Iva Olsen, Hrvatica u Danskoj, za RTL Direkt.
Daleko su hrvatske od danskih plaća. Iva zarađuje manje od Danaca - 34 eura bruto po satu, što ispadne oko 3350 eura neto mjesečno, a umjesto 40, radi 36 sati na tjedan.
"Mi smo u sistemu, recimo taj neki srednji stalež koji je stabilan, imamo dobra primanja, dobre penzije i dobro nam raste plaća s godinama", rekla je Olsen.
Zašto je Hrvatska plaća ispod prosjeka?
Naravno da se onda postavlja pitanje zašto je prosječna cijena radnog sata u Hrvatskoj dva i pol puta niža od prosjeka EU-a.
"Zbog slabe produktivnosti. Ali produktivnost rada ne dolazi samo iz produktivnosti radnika, nego dolazi iz efikasnosti ekonomskog sustava. To možemo vidjeti po tome, naši radnici koji ovdje imaju 10, 20 eura po satu, kada prijeđu u zapadnu zemlju, oni ostvaruju dva, tri puta veću plaću. Tako da se može reći da je hrvatski radnik žrtva nesposobnosti hrvatske ekonomske politike", rekao je Ljubo Jurčić s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.
"Naša produktivnost je negdje za četvrtinu niža od prosjeka EU-a, slovenska produktivnost je za sedminu viša, pa svejedno Slovenci imaju značajno veće plaće od nas. Ali mi moramo biti svjesni da su stope aktivnosti i stope zaposlenosti još uvijek niske u odnosu na EU. Mi imamo još veliki broj ljudi koji ne rade, razmjerno velik javni sektor", objasnio je Predrag Bejaković s Instituta za javne financije.
