Izbor Donalda Trumpa za novog predsjednika SAD-a i rast populističkih stranaka u Europi predstavlja "veliku prijetnju" ljudskim pravima, rekla je u četvrtak američka nevladina organizacija Human Rights Watch u svom godišnjem izvještaju u koje je uključeno i stanje u Hrvatskoj.
Izvještaj na 687 stranica ocjenjuje stanje ljudskih prava u više od 90 država, piše Reuters.
"Trump i razni političari u Europi traže put do moći preko rasizma, ksenofobije i zaštite interesa domaćeg stanovništva pred imigrantima", rekao je Ken Roth, izvršni direktor Human Rights Watcha.
"Rast populizma predstavlja veliku prijetnju ljudskim pravima", istaknuo je.
"Svi oni tvrde da javnost prihvaća kršenja ljudskih prava jer su ona navodno potrebna za osiguravanje zaposlenosti, izbjegavanje kulturnih promjena i sprječavanje terorističkih napada. Nepoštivanje ljudskih prava zapravo nudi najizgledniji put prema tiraniji", dodao je direktor te nevladine organizacije.
Roth navodi Trumpovu predsjedničku kampanju i uspješnu kampanju Britanaca za izlazak iz Europske unije kao snažne pokazatelje politike netolerancije. Marine Le Pen, čelnica protueuropskog i protuimigrantskog Nacionalnog fronta bori se za mjesto predsjednice u Francuskoj, ističe Roth, a prenosi Reuters.
Bio je kritičan i prema ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu i kineskom predsjedniku Xi Jinpingu zbog njihovog odnosa prema neistomišljenicima, a sirijskog predsjednika Bashara al-Assada je optužio za kršenje ratnog prava bombardiranjem civila.
"Na našu štetu zaboravljamo demagoge prošlosti: fašiste, komuniste i njihovu sortu koja je tvrdila da ima privilegiran uvid u interese većine, no na kraju je ugušila pojedince", upozorava Roth.
Zaključio je kako glasači diljem svijeta trebaju zahtijevati politiku koja se temelji na istini i na vrijednostima demokracije koja poštuje ljudska prava.
Hrvatska nastavlja s odbijanjem tražiteljima azila i migranata
U prvih devet mjeseci 2016. je azil u Hrvatskoj zatražilo manje od 500 ljudi, stoji u izvještaju te organizacije. Od tog broja je 34 njih dobilo nekakav vid zaštite tijekom tog perioda.
Restrikcije na zapadnobalkanskoj migrantskoj ruti smanjile su broj dolazaka, a Hrvatska nastavlja s odbijanjem tražiteljima azila i migranata koji pokušavaju ući na njezin teritorij iz Srbije, tvrdi se u izvještaju.
Iako je hrvatska vlada napredovala oko pružanja stanovanja malenom broju ljudi koji nisu sa zapadnog Balkana, a pružena im je zaštita, tražitelji azila koji nisu iz te regije i dalje se suočavaju s poteškoćama pri obrazovanju i zaposlenju, ističe Human Rights Watch.
Djeca migranti i tražitelji azila bez pratnje i dalje su smješteni u rezidencijalne institucije poput domova za djecu s problemima u ponašanju, bez primjerenog starateljstva ili pristupa obrazovanju.
Do kolovoza 2016. je više 2800 osoba u Hrvatskoj, većinom romskog podrijetla, bez državljanstva ili u riziku od gubitka državljanstva. Oni se suočavaju s poteškoćama pri dobivanju temeljnih usluga poput zdravstva, socijalne pomoći ili primjerenog stanovanja. Romska djeca i dalje su objekt segregacije u obrazovnom sustavu, zaključuje se u izvještaju.
