Financial Times proglasio je milijardera i filantropa Georgea Sorosa osobom godine. Taj je izbor, piše CNN, sažeo cijelu ovu godinu: elitistička, metropolitanska i globalistička publikacija odaje čast čovjeku kojeg preziru populisti, nacionalisti i antisemiti.
Financial Times Sorosa je opisao kao "pronositelja liberalne demokracije i otvorenog društva", što je ujedno razlog zbog kojeg ga populisti i desničari tako srčano obožavaju mrziti.
Mrze ga nacionalisti s obje strane Atlatnika
Od 1979. godine, taj je danas 88-godišnji milijarder rođen u Mađarskoj, uložio je 32 milijarde dolara zarađenih u hedge-fondovima u liberalno-demokratske ciljeve kroz svoju zakladu Otvoreno društvo. Soros je već i prije pada Berlinskog zida slao u rodnu Mađarsku fotokopirne uređaje kako bi pomogao pokretanju i širenju tamošnjeg reformskog pokreta. U SAD je podupirao liberalne organizacije poput Američke unije za građanske slobode. Milijune svojih dolara dao je 2004. godine kako bi pokušao spriječiti ponovni izbor Georgea W. Busha za predsjednika SAD govoreći za njega da je "odabrana figura" odnosno "prihvatljivo lice jedne zlokobne skupine koja vodi njegovu vladu". U proteklom desetljeću Soros je stekao neprijatelje među novonastalom "neliberalnom elitom" čije su najpoznatije prejanice ruski predsjednik Vladimir Putin, turski šef države Recep Tayyip Erdogan i mađarski premijer Viktor Orban. Istodobno je postao "baba roga" u SAD kojom tamošnji ekstremni desničari plaše građane.
Podjednako i u SAD i u inozemstvu, Sorosevo golemo bogatstvo, njegovo židovsko porijeklo i pokroviteljstvo nad liberalnim snagama diljem svijeta postali su hranom za mnoge teorije zavjere. Njegovi neprijatelji nazvaju ga "globalistom", jednim od onih koji kuju zavjeru za uništenje američkog suvereniteta. Bivši voditelj Fox Newsa Glenn Beck opisao je Sorosa kao "gospodara lutaka" čiji je cilj "Ameriku financijski baciti na koljena". Desničarski radijski voditelj Michael Savage čija publika broji desetak milijuna slušatelja, kazao je da bi Sorosa trebalo uhititi zbog miješanja u izbore.
Trump se često obrušava na njega
Ne čudi stoga ni što su ruske tvornice internetskih trolova, nastojeći utjecati na američke izbore 2016. godine, iskonstruirale niz objava u kojima se blatilo Sorosa, a koje su bile plasirane putem nekoliko desetaka Instagram računa i Facebook-stranica ekstremno desničarskih skupina. I američki predsjednik Donald Trump prihvatio je neke od teorija zavjere o Sorosu. U svome završnom predizbornom nastupu 2016. godine Trump je prikazao video o Sorosu poprativši snimku riječima kojima je aludirao na "one koji kontroliraju poluge vlasti u Washingtonu i upravljaju posebnim globalnim interesima".
Kada je prošloga mjeseca Trump izjavio kako ga ne bi iznenadilo kada bi netko financirao karavanu migranata preko Meksika, novinar Fox Businessa upitao ga je misli li na Sorosa. "Ne bih se iznenadio", spremno je odgovorio Trump. Drugi su otišli i dalje pa je Soros u studenome na kućnu adresu primio paket - prvi takav u nizu poslanih na adrese najistaknutijih američkih liberala - u kojemu je bila bomba. Za slanje pošiljki s bombama osumnjičen je izvjesni César Sayoc, koji je prethodno na društvenim mrežama često pisao protiv Sorosa.
"Činjenica da su ekstremisti motivirani lažima o tome da sam kriv za ubijanja ljudi, strahovito me boli", izjavio je potom Soros za Financial Times.
"Kad vidim svoje neprijatelje, znam da radim dobro"
Soros ima mnoštvo neprijatelja i izvan Amerike. Jedan do najvećih je mađarski premijer Viktor Orbán koji je, kao mladi student u Engleskoj dobio upravo stipendiju Soroseve zaklade Otvoreno društvo. Sada je, kao premijer, donošenjem zakona o ograničavanju financiranja liberalnih udruga prislio Otvoreno društvo da zatvori ured u Budimpešti. A na ovogodišnjim mađarskim izborima Orbán je optužio svoga nekadašnjeg dobročinitelja da potiče priljev muslimanskih migranata u Europu. Orbanova predizborna kampanja uključivala je i plakate koji su prikazivali nasmijanog Sorosa uz slogan: "Ne dozvolimo Sorosu da se posljednji smije".
Bulcsú Hunyadi, politički analitičar iz Budimpešte, kaže za CNN da je Orbán prikazao Sorosa kao glavnog pokretača migranstkih valova u Europu s namjerom da "uništi kršćanski, tradicionalni identitet i etničku homogenost kontinenta". Orbán je također u kampanji rabio antisemitske aluzije na Sorosa. Govoreći o "ujaku Georgeu" na jednom je skupu kazao kako mađarski neprijatelji "nisu otvoreni, nego se skrivaju; nisu izravni nego lukavi; nisu iskreni, nego lažljivi; nisu nacionalni nego internacionalni; ne vjeruju u rad nego u zelenaštvo...".
Turski predsjednik Erdogan također je igrao na antisemitsku kartu u svojim napadima na Sorosa. Prošloga je mjeseca izjavio da je "poznati mađarski Židov" stajao iza prosvjeda u Turskoj 2013. godine te da pokušava podijeliti i uništiti naciju. To je, kao i u Mađarskoj, dovelo do prekida rada zaklade Otvoreno društvo u Turskoj. Soroseva zaklada izbačena je iz Rusije 2015. godine, a Putin je ljetos za Sorosa izjavio da se "miješa u razne događaje širom svijeta". Unatoč napadima, Soros se i u poznim godinama doima neustrašivim, čak i energičnim, piše CNN citirajući njegov tweet iz srpnja: "Kad vidim tko su mi neprijatelji, znam da činim nešto dobro".
Dvije epizode koje su mu odredile život
Soros je svjestan da je sve više protivnika njegovim idejama. Lani je u Bruxellesu upozorio da je EU okružena neprijateljskim vladama: u Rusiji, Turskoj, Egiptu te "Americi kakvu Trump želi stvoriti, ali ne može". Izrazio je žaljenje zbog "uspona protueuropskih, ksenofobnih stranaka koje su motivirane vrijednostima dijametralno suprotnim onima na kojima je stvorena Europska unija". Prepoznajući sile koje ustaju protiv njega, Soros je udvostručio iznose za svoje projekte među kojima je zalaganje za popis stanovništva u SAD-u 2020. godine, kako bi se skrenula pažnja na udio manjina u američkom društvu, te kampanja "Najbolje za Britaniju" kojom se traži drugi referendum o brexitu.
Soros često ističe dvije životne epizode koje su formativno utjecale na njega. U Mađarskoj pod nacističkom okupacijom njegov je otac drugim Židovima izrađivao lažne osobne dokumente kako bi im pomogao da prežive. "Ne samo da smo sami preživjeli, nego smo uspjeli pomoći i drugima da prežive. To je ostavilo trajni pečat na meni", napisao je svojedobno Soros. Kao studenta u Londonu podučavao ga je austrijski filozof Karl Popper, autor knjige "Otvoreno društvo i njegovi neprijatelji". Soros je svojoj zakladi dao naziv upravo po toj knjizi u kojoj Popper piše: "Ako nismo spremni braniti tolerantno društvo od napada netolerantnih, tada će tolerantni ljudi biti uništeni, a s njima i tolerancija". Ta je misao vodila Sorosa kroz život.
