Stručnjak za geopolitiku Vlatko Cvrtila sumnja da će sutra u novom krugu pregovora Ukrajinci i Rusi postići bitan dogovor. Gostujući u RTL-u Danas rekao je da to nisu obični pregovori, jer će se sastati ministri vanjskih poslova zaraćenih strana, što ima dodatnu težinu.
Na pitanje zašto ne funkcioniraju humanitarni koridori za evakuaciju civila i dopremu pomoći, Cvrtila je kazao da je glavni razlog manjak komunikacije između ruske i ukrajinske vojske. ''I drugo, određeni koridori nisu osigurani da bi njima prošli civili. Bili smo svjedoci i napada na civile, što je možda dio ruske taktike", kazao je.
Sljedeći potez Rusije - izolacija Kijeva
Cvrtila smatra da bi sljedeći potez ruske strane mogao biti izolacija Kijeva.
"Vidljivo je iz njihove strategije da najveći pritisak ide prema Kijevu i to je dosta bitna strateška točka u njihovim namjerama - izolacija Kijeva. Ako uspiju osvojiti glavni grad i napraviti neku marionetsku vladu, napravili su pola posla u vojno-strateškom smislu. Zato će ići i dalje na Kijev, a većina vijesti iz Ukrajine dolaze iz Kijeva", ističe Cvrtila.
Upitan za izjavu gradonačelnika Kijeva Vitalija Klička, koji je rekao da grad može izdržati tjedan do dva u potpunom okruženju, Cvrtila kaže da je Kličkovo obraćanje bilo dramatično te da Kijev može izdržati i dužu opsadu.
"Sigurno je da će nedostajati hrane i u Kijevu će sigurno ostati puno civila, kao i vojnika i on mogao bi možda mogao duže izdržati. Ja ne vjerujem da će doći do toga i da će prije nastupiti određeni pregovori i da narednih mjeseci nećemo slušati kako pada dio po dio Kijeva i kako se stvara još veća katastrofa, prije svega humanitarna", smatra Cvrtila.
'Zbog Černobila ne treba previše brinuti'
Na pitanje je li opasno što je nuklearno postrojenje Černobil ostalo bez struje, Cvrtila, pak, smatra da oko toga ne bi trebalo previše brinuti.
"To nije funkcionalna elektrana, ona je u sanaciji, ali još uvijek treba električnu energiju i ne mjeri se bez veze svaki dan radijacija u njezinu okruženju. Jer očito još nije sve pod potpunom kontrolom. Ali to je tako niska razina radijacije da ne može naštetiti širem prostoru, pogotovo ne onako kao što je bilo kad je reaktor eksplodirao sredinom 80-ih godina. Sada ne bi trebalo biti razloga za paniku", smatra Cvrtila.
Govoreći o sankcijama koje razmatra Rusija, Cvrtila kaže da ne zna što bi Rusija mogla poduzeti jer, osim energenata, ona ne izvozi puno roba.
''Najviše bi mogli naštetiti kad bi rekli da nema više isporuke plina i nafte. Pitanje je hoće li to napraviti jer paradoksalno je da, kako cijene rastu, da i oni imaju koristi. Izazvali su rat, posljedica su visoke cijene energenata, oni ih i dalje isporučuju i zarađuju puno više nego prije koji mjesec. Ako bi zaista htjeli naštetiti Europi, onda bi ovaj čas mogli prekinuti isporuku plina i nafte i to bi bio veliki udar na europsku ekonomiju", kazao je Cvrtila i dodao da bi za samu Rusiju najbolniji bio udar na energetski sektor.
Turska posreduje jer ima dobre odnose s obje zemlje
Za sutrašnji krug pregovora Rusije i Ukrajine s Turskom kao posrednikom Cvrtila je rekao da je prvi na tako visokoj razini.
''To su ministri vanjskih poslova koji očito imaju ovlasti za neke dogovore. Iako sumnjam da će se dogoditi neki značajni dogovori zato što obje strane imaju vrlo isključive i nepomirljive stavove o tome kako bi rat trebao završiti. Turska je tu zato što ima dobre odnose i s Rusijom i s Ukrajinom. Iz Rusije uvozi jako puno žita i drugih proizvoda, tamo dolazi i jako puno turista pa tako od 25 milijuna turista godišnje, oko pet milijuna je ruskih. S druge strane, Turska ima jako dobru suradnju u vojnoj proizvodnji s Ukrajinom. Na kraju krajeva, njezine bespilotne letjelice su najučinkovitije u ovoj borbi. Turska ima priliku, čak i moć da približi stavove. Vjerojatno je to samo jedan od prvih sastanaka na razini ministara vanjskih poslova", kazao je Cvrtila u RTL-u danas.
