Zbog rata u Ukrajini, traže se alternative ruskoj nafti i plinu. Jedna od mogućnosti su i nuklearne elektrane. Iako postoji bojazan od curenja radioaktivnih materijala u ukrajinskim nuklearkama, Europa se sve više okreće i tom izvoru energije. Štoviše, Hrvatska je s Francuskom potpisala nuklearni pakt, kojim traži da se taj oblik energije prizna jednako čistim kao i obnovljive izvore.
"Drago mi je čuti da su nuklearke ponovo u modi, jer ako se zalažemo za smanjenje emisije CO2 to se neće moći postići bez nuklearki. Zapravo, vizija Euroatoma je da do konca stoljeća sva energija u EU-u bude iz obnovljivih izvora, a s druge strane iz difuzije, odnosno nove generacije nuklearki, rekao je za RTL Direkt fizičar Tonči Tadić.
Trebamo imati vlastitu nuklearku
Trenutno se u Europi 44 posto ukupne energije dobiva iz fosilnih goriva. Od toga, 22 posto otpada na ugljen, 21, posto na plin, a tri posto na naftu. Nuklearne elektrane već sad daju 26 posto, jednako kao i svi obnovljivi izvori zajedno. Tadić je ocijenio da za potpunu neovisnost o ruskim energentima svaka europska zemlja treba imati između jedne i četiri nuklearne elektrane.
"Hrvatska ima polovicu nuklearke u Sloveniji. Jako mi je drago da se Vlada drži stajališta da Hrvatska mora ostati partner u Krškom. Radni vijek Krškog će vjerojatno biti produžen. Jednako tako se razmišlja o bloku dva Krškog u kojem će vjerojatno sudjelovati Hrvatska, tako da ćemo i dalje imati tih 17 posto udjela električne energije iz naše nuklearke u Sloveniji", rekao je Tadić.
Ipak, smatra da bismo trebali imati i jednu centralu unutar vlastitih granica. "Ne treba gledati električnu energiju taj čas, nego i projekcije za 20 i 30 godina, kada će dominirati električni automobili koje će negdje trebati puniti. Potpuno je besmisleno gledati na elektrifikaciju prijevoza, a zadržavati plinske elektrane", ustvrdio je.
"Postojao je plan za izgradnju nuklearke u Hrvatskoj, no on je nestao koncem 80-ih pod pritiskom ugljenarskog lobija iz Srbije, koji je napravio veliki pritisak na saveznu vladu, a ona na republičke vlade u Hrvatskoj i Sloveniji da se odustane od druge nuklearke koja je trebala biti kod Zagreba", rekao je Tadić.
Europa se predomislila
Kad je francuski predsjednik Emmanuel Macron osvojio svoj prvi mandat, obećao je gašenje 14 reaktora i smanjivanje udjela nuklearne energije na 50 posto. Tadić smatra da on to više ne planira, kao ni njemačke vlasti.
"Njemačka je počela cijelu priču 2011. u onoj paranoji oko Fukušime, s jednim potpuno populističkim potezom Angele Merkel koja je navela gašenje nuklearki i prijelaz na ruski plin i Sjeverni tok 2. Od 16 reaktora, došli su na šest. Onda su još tri pogasili prošle godine. Po meni to nije bilo pametno, jer kada pogledate projekcije na karti EU-a za 2030. godinu imat ćete jednu rupu po sredini koja se sastoji od Njemačke, Luksemburga, Austrije i Italije bez nuklearki, a svi s obje strane te rupe će imati nuklearke, uključujući tu Ukrajinu, Švicarsku u Britaniju koje su pridružene članice Euroatoma", rekao je Tadić.
Stereotip Černobila
Za lošu reputaciju nuklearki zaslužna je ona u ukrajinskom Černobilu. "To je doista žalosno, ta je nuklearka koja, uopće nije bila zapadnog dizajna kao ove koje sam nabrojio, nego je stari sovjetski dizajn, koja je bila loše projektirana i loše vođena, dovedena da se jednog dana na prijedlog nekoga iz komiteta testira kako će se ponašati u ekstremnim uvjetima rada, na najvećoj snazi, s pogašenim svim automatskim zaštitnim sustavima i onda se dogodi havarija. To je kao da uzmete stari Stojadin, kojem ste precvikali kočnice, i onda se zaletite sto na sat i vidite hoćete li se moći ručnom iskontrolirati. I onda se zabijete i na temelju toga donosite dugoročne zaključke da je automobil besmislen kao sredstvo prijevoza. Od Černobila se izvodi zaključak za sve nuklearke na Zapadu, što nema smisla", kaže Tadić.
Osvrnuo se i na rusko zauzimanje Černobila zbog čega je cijeli svijet strahovao, iako se na kraju ništa ozbiljnije nije dogodilo. "Ne radi toga što su Rusi bili strašno obazrivi ili pametni. Vidjeli ste pucanje po kontrolnoj zgradi u Zaporižju, vidjeli ste situaciju da je černobilska elektrana ostala bez struje, onaj famozni sarkofag je ostao bez napajanja i istrošeno gorivo koje se hladilo je ostalo bez napajanja. Međutim, vrlo brzo je reagirala Međunarodna agencija za atomsku energiju i jednom tihom diplomacijom dala do znanja Rusima da se tako ne ponaša i da to izaziva veću štetu nego što oni to misle", rekao je Tadić.
Dodao je da su se na kraju Rusi povukli "svi do jednog ozračeni, jer su lumeni kopali rovove u radioaktivnoj šumi i ležali na njima, odnosno kupili suvenire po kućama." "U Bjelorusiju je dovezeno sedam autobusa s ozračenim ruskim vojnicima, a bjeloruskim liječnicima je rečeno da paze kako se ponašaju prema njima jer su ozračeni", zaključio je naš fizičar.
