ERDOGAN U BIJEGU: Njemačka mu odbila slijetanje; predsjednik poziva Turke na ulice
Izvor iz predsjedničkog ureda kazao je Reutersu kako je Erdogan na sigurnom, kako su on i turska vlada i dalje na vlasti i kako neće tolerirati pokušaje rušenja demokracije.
Erdogan je pozvao ljude da izađu na ulice na prosvjed protiv onoga što je opisao kao pokušaj udara manjinske frakcije unutar vojske, obećavši da će se provesti nužne mjere.
Novinaru CNN Turska putem mobilnog telefona u prijenosu uživo Erdogan je kazao da se Turci moraju okupiti na javnim trgovima i pokazati svoje odgovor na pokušaj vojnog preuzimanja vlasti.
Erdogan je kazao kako vjeruje da će pokušaj udara biti zaustavljen "u kratkom roku" i da će oni odgovorni za pokušaj vojnog preuzimanja vlasti platiti visoku cijenu na sudovima.
'Nije samo nekoliko pukovnika'
Kazao je je da su taj akt ohrabrivale paralelne strukture – što je njegova uzrečica za sljedbenike Fethullah Gulena, muslimanskog propovjednika koji živi u SAD-u, a kojeg je već ranije optuživao za pokušaje poticanja ustanka među njegovim sljedbenicima u sudstvu i vojsci.
Izvor iz EU-a kazao je, pak, Reuteru da pokušaj vojnog udara u Turskoj uključuje znatne dijelove vojske a ne "samo nekoliko pukovnika".
"To izgleda kao relativno dobro uigran udar značajnog tijela u vojsci, a ne samo nekoliko pukovnika. Drže pod kontrolom zračne luke i očekuju brzu kontrolu nad TV postajama", rekao je taj izvor ubrzo nakon što je turska državna televizija TRT emitirala deklaraciju vojske o opsadnom stanju.
"Oni kontroliraju nekoliko strateških točaka u Istanbulu. S obzirom na veličinu operacije, teško je zamisliti da će zaustaviti nadiranje", kazao je taj izvor.
Još jedan europski diplomat kazao je da je prisustvovao večeri s turskim veleposlanikom u jednom europskom glavnom gradu kada ih je prekinula poruka s njegova mobilnog telefona.
"To očito nije neki mali udar. Taj turski veleposlanik bio je u potpunosti šokiran i uzeo je to vrlo ozbiljno", izjavio je diplomat Reutersu nakon što je večera prekinuta.
Turska državna agencija Anadolu objavila je ranije u petak da je zapovjednik vojnog stožera među taocima dijela vojske u glavnom gradu Ankari. Turski CNN izvijestio je da se taoci drže u vojnom stožeru.
Yildrim: 'Neki ljudi poduzeli su ilegalne akcije mimo redovnog zapovjednog lanca'
Turski premijer Binali Yildrim objavio je u petak navečer kako je u Turskoj u tijeku pokušaj rušenja vlade pozvavši sigurnosne snage da "naprave sve što je potrebno", nakon što su tijekom večeri počele stizati vijesti o tome da su zatvoreni mostovi na Bosporu u Istanbulu te da vojni zrakoplovi i helikopteri nadlijeću Ankaru.
"Neki ljudi poduzeli su ilegalne akcije mimo redovnog zapovjednog lanca", kazao je Yildrim obraćajući se na privatnom tv kanalu NTV.
Istodobno je turska vojska objavila u priopćenju da je preuzela vlast u Turskoj, prenosi Reuters.
"Vlada koju je izabrao narod ostaje na dužnosti. Ona će otići samo kada to narod kaže", rekao je turski premijer dodavši da će oni koji stoje iza udara platiti visoku cijenu.
Snimke objavljene na lokalnim tv postajama prikazuju vojna vozila koja su blokirala mostove preko Bospora u Istanbulu i tenkove raspoređene u zračnoj luci. U glavnom gradu Ankari vojni zrakoplovi i helikopteri nadlijeću grad. Reutersov novinar s lica mjesta javio je da je čuo pucnjavu.
Turski dužnosnik rekao je pod uvjetom anonimnosti da su vojnici raspoređeni u drugim turskim gradovima, no nije kazao u kojima.
Novinska agencija Dogan izvijestila je da je ravnateljstvo turske policije pozvalo sve policijske snage na dužnost u Ankari.
Članica NATO-a s drugom najvećom vojskom
U međuvremenu, Francuska je od svojih građana u Turskoj zatražila da ostanu u svojim kućama zbog pokušaja vojnog udara, doznaje Reuters iz francuskih diplomatskih izvora.
"Poruka je poslana u kojoj stoji da se ozbiljni događaji odvijaju u Ankari i Istanbulu. Francuske građane zatražili smo da ostanu iza zatvorenih vrata", kazao je francuski diplomatski izvor.
Turska, članica NATO-a s drugom najvećom vojskom u toj zapadnjačkoj alijansi, jedna je od najvažnijih američkih saveznika u borbi protiv islamske države.
Nakon što je od 2003. godine bio premijer, Erdogan je u 2014. bio izabran za predsjednika države s planovima da izmijeni ustav kako bi dao ceremonijalnoj predsjedničkoj funkciji veću izvršnu moć.
Njegova AK stranka, s korijenima u islamizmu, dugo je imala zategnute odnose s vojskom i nacionalistima u državi koji su utemeljili sekularne principe nakon Drugog svjetskog rata i koji imaju povijest vojnih udara.
