Europska unija sa strepnjom promatra novi spor oko plina između Rusije i Ukrajine prisjećajući se sličnih sukoba 2006. i 2009 godine kada je Rusija zatvorila ventil.
Deutsche Welle piše kako je krajem veljače arbitražni sud Trgovačke komore u Stockholmu donio presudu u sporu između ukrajinskog Naftogaza i ruskog Gazproma naloživši Gazpromu plaćanje kompenzacije u iznosu od 2,56 milijardi dolara jer je iz Rusije stiglo manje plina nego što je bilo dogovoreno.
"Plin se ponovo koristi kao političko oružje"
Ukrajinske vlasti u međuvremenu su počele plijeniti imovinu Gazproma u Ukrajini, a Gazprom je najavio žalbu. Ruski Gazprom još je ranije najavio da će započeti proces raskida svih ugovora s Naftogazom, na što su iz Ukrajine odogovorili da ne mogu prekinuti opskrbu i tranzit plina sve dok 2019. ne istekne ugovor. Rusija je na presudu u Švedskoj odgovorila prijetnjom da će prekinuti opskrbu. Njemačka stručnjakinja Claudija Kemfert kaže za Deutsche Welle da u tome sigurno ima političkih motiva.
"Plin se ponovno koristi kao političko oružje. To gledamo već niz godina", kaže ona.
U Berlinu su zabrinuti, iako Njemačka ne bi trebala biti ugrožena eventualnom odlukom Rusije o zatvaranju ventila.
"U interesu je Europske unije, isto kao i Rusije i Ukrajine, da ove dvije zemlje budi pouzdani partneri po pitanju opskrbe plinom", rekao je glasnogovornik njemačke vlade Steffen Seibert.
Njemačka puno uvozi, ali ne ovisi o ruskom plinu
Jörg Forbrig iz Njemačkog Maršalovog fonda Sjedinjenih Država ističe da nitko ne želi novu eskalaciju postojećeg sukoba između Ukrajine i Rusije. Po njegovim riječima, Berlinu najmanje treba da se taj sukob proširi na energetiku i da izravno pogodi Europu. Ruski plin je jako važan za Njemačku, kaže on, ali dodaje da najveći dio ruskog plina više ne dolazi preko ukrajinskih plinovoda.
"Najveći dio plina za Nemačku posljednjih godina stiže preko Sjevernog toka kroz Baltičko more, kao i preko Jamal-Europa plinovoda koji vodi kroz Bjelorusiju i Poljsku. Opskrba preko Ukrajine ne igra tako važnu ulogu, makar kad se radi o njemačkim potrošačima i njemačkom tržištu", ističe Forbrig.
Rusija opskrbljuje 40 posto od ukupne količine potrošenog plina u Njemačkoj, no Njemačka se značajno oslanja i na plin iz Norveške i Nizozemske, tako da ima više opskrbljivača i vrlo velike zalihe.
Sukob bi najviše ugrozio zemlje Balkana
No, za razliku od Njemačke, plinski sukob Rusije i Ukrajine mogao bi najviše pogoditi zemlje Balkana: Bugarsku, Rumunjsku, Srbiju, Bosnu i Hercegovinu te Makedoniju.
"Ove zemlje se gotovo u potpunosti opskrbe ruskim plinom koji stiže iz Ukrajine i, za razliku od Njemačke, nemaju drugih mogućnosti", ističe Forbrig.
Po njegovim riječima, čak je i Slovačka u velikoj mjeri zavisna od ukrajinskog plinovoda, ali napominje kako su europske plinovodne mreže dobro povezane pa, primjerice, Slovačka i Austrija mogu nabaviti ruski plin nekim drugim putem. Samo oko polovine ruskog plina stiže u europske zemlje preko Ukrajine, pa zemlje istočne i jugoistočne Europe mogu izbjeći neugodnosti ako se oslone na druge opskrbljivače i alternativne načine isporuke.
"Moskva drži do imidža, pa neće biti novog plinskog rata"
"Najnoviji potezi Gazproma pokazuju Europljanima da njihovi napori da 'raštrkaju' opskrbu nisu bili uzaludni", kaže za deutsche Welle Oleksander Čaršenko iz Ukrajinskog centra za istraživanje energije.
Mihajlo Hončar iz Kijevskog Centra za globalne studije Strategija XXI smatra da bi prekid opskrbe kroz Ukrajinu samo naškodio Gazpromu.
"Još uvijek nema dovoljno kapaciteta da se zaobiđe ukrajinski plinovod. Usprkos želji da se kazni Naftogaz, neće biti novog rata oko plina", smatra Hončar uvjeren da je Moskvi bitno održati imidž pouzdanog opskrbljivača te da bi plinski sukob poljuljao kredibilitet Gazproma među europskim mušterijama.
