Europska unija radi na novom proširenju, do 2025. Uniji bi se trebalo pridružiti šest zemalja zapadnog Balkana. Iako su te zemlje daleko od ispunjenih kriterija, a novi bi val proširenja u zajednicu unio brojne rizike, Europskoj uniji ipak je više u interesu da zaštiti kontinent od rastućeg utjecaja Rusije i Kine.
'Obje mame novcem i investicijama i, nasuprot EU-a, ne postavljaju neugodna pitanja o stanju pravne države', komentira za DW Christoph Hasselbach. On smatra kako je EU trenutno previše zabavljena sobom te da nema snage za novu rundu priširenja.
Europske prijestolnice u panici
'Već i samo spominjanje termina – Komisija je u slučaju Srbije i Crne Gore spomenula 2025. godinu – u mnogim europskim prijestolnicama izaziva paniku. I to iz dobrih razloga', kaže Hasselbach te navodi vlasti u Poljskoj i Mađarskoj kao ogledne primjere činjenice da je Bruxellesu teško prisiliti države članice na dobro vladanje.
Kao najveći problem Balkana on navodi nacionalizam. ' Komisija se nada da bi se on zauzdao pristupanjem u EU. Vjerojatnije je, međutim, da bi tada taj nacionalizam samo bio unutar umjesto izvan EU-a. Ishod bi bile blokade u Bruxellesu, čak i veće nego danas', piše analitičar.
Ogroman ekonomski jaz također ne treba zaboraviti, podsjeća. Poznato je da je šest zemalja zapadnog Balkana daleko ispod prosjeka EU-a. 'Time postaju neto-primatelji. Što je više primatelja, članstvo postaje sve neprivlačnije za neto-davatelje. Solidarni princip je u principu u redu, ali neravnoteža ne smije postati prevelika', kaže Hasselbach.
Predviđa kako bi punopravno članstvo i sloboda kretanja vjerojatno dovela do novog vala iseljavanja s Balkana ka bolje stojećim zemljama EU-a.
EU nije skroz iskrena
'EU ne može sebi priuštiti zapadni Balkan niti ga smije prepustiti utjecaju Rusije i Kine. Cilj mora ostati prisna veza, ali ne punopravno članstvo nego partnerstvo slično onome s državama sporazuma EFTA-e (Norveška, Švicarska, Island i Lihtenštajn). To bi podrazumijevalo gospodarsku suradnju kao i mnogostruku podršku, ali ne i pravo glasa u pitanjima EU-a.
Vjerojatno mnogi šefovi država i vlada EU razmišljaju slično, ali to ne izgovaraju glasno. Umjesto toga su se na samitu EU i zapadnog Balkana ponovo čule stare fraze o tome kako će te države za par godina biti u klubu, ali da je sada još prerano. Iskreno bi bilo da obje strane govore o realnoj perspektivi s konkretnim vremenskim ciljem', zaključuje Hasselbach.