Francuzi glasno prosvjeduju protiv mirovinske reforme predsjednika Emmanuela Macrona, ali to nije prvi otpor ovakve vrste u Francuskoj, niti je francuska vlada jedina koja planira povećati dob za odlazak u mirovinu. U pitanju je problem s kojim će se u budućnosti suočiti sve zemlje EU-a, a evo i zbog čega.
Budući da radnici danas žive mnogo dulje od prethodnih generacija, broj korisnika starosnih mirovina posljednjih je desetljeća u stalnom porastu, a većina EU zemalja je tijekom 2020. godine na mirovine trošila više novca nego ikad prije.
Neke zemlje zbog toga su izradile agresivne planove za odgodu umirovljenja radnika. Tako će se od građana Danske, primjerice, ubuduće očekivati da rade čak do 74. godine života! Ništa bolje neće proći ni radnici u Estoniji i Italiji, piše Politico.
Dob za umirovljenje
U Europi se dobna granica za napuštanje tržišta rada smanjuje. Radnici su 1970. odlazili u mirovinu s prosječnih 65,5 godina života, da bi se 30 godina kasnije ta dob smanjila na 60,5 godina, a 2020. bila je 63,1 godinu, pokazuju podaci Eurostata.
Podaci za Hrvatsku pokazuju da su muškarci u Hrvatskoj 2000. godine odlazili u mirovinu s prosječnih 58,8 godina, a žene s 55,8 godina. Deset godina kasnije, prosjek za muškarce bio je 59,3 godine, a za žene 57,1 godina. Prije tri godine, muškarci su u Hrvatskoj u mirovinu odlazili s prosječnom 61,1 godinom života, a žene s 58 godina života.
Raniji odlazak u mirovinu, dulji život
Međutim, da se vratimo na prosjek EU, dok se prosječna dob odlaska u mirovinu smanjuje, prosječna životna dob se povećava. Tako se 1970. očekivalo da će žene, koje su te godine napustile tržište rada, živjeti u prosjeku još 16,5 godina nakon odlaska u mirovinu. Taj podatak u 2020. iznosio je 24 godine. Sličan je trend i kod muškaraca: 1970. očekivalo se da će muškarci u prosjeku primati mirovinu 12,3 godina, a ta se brojka 2020. godine povećala na 19,4 godine.
U Hrvatskoj, podaci su sljedeći: očekivana životna dob žena nakon umirovljenja u Hrvatskoj je 2000. bila 24,9 godina, za muškarce 17,8 godina. Deset godina kasnije, dob se za žene povećala na 25,4 godine, a za muškarce je bila 19 godina. Dvije godine kasnije, dob za žene još je povećana, na 25,7 godina, dok je za muškarce smanjena - 18,6 godina.
Razlike su vidljive i kada se gledaju pojedine EU zemlje. Tako se u Francuskoj očekuje da će žene, koje su otišle u mirovinu 2020., živjeti 27,1 godinu nakon što prestanu raditi. Samo Grkinje i Španjolke provode više godina u mirovini. Kod muškaraca, Francuzi su na drugom mjestu iza Luksemburžana.
Kao rezultat toga, broj korisnika starosnih mirovina u stalnom je porastu diljem EU-a, dosegnuvši gotovo 97 milijuna u 2020. Oko 17 milijuna njih bilo je u Francuskoj, u odnosu na 14 milijuna u 2006.
Samo tri zemlje EU-a bilježe pad broja korisnika starosnih mirovina od 2006. godine. To su Italija, Bugarska i Latvija. Hrvatska je u to razdoblju zabilježila porast broja korisnika starosnih mirovina od 28 posto, jednako kao Španjolska i Slovenija. Najveće povećanje dogodilo se u Cipru i Luxembourgu.
Udio mirovine u BDP-u
Većina zemalja EU-a potrošila je više novca na mirovine 2020. nego ikad prije, u odnosu na veličinu svog gospodarstva. Tako su najveći rashodi za mirovine zabilježeni u Grpčkoj, gdje su 2010. činili 11,2 posto udjela u BDP-u, a 2020. taj se udio povećao na 14,5 posto.
Najmanje udjela u BDP-u mirovine čine u Irskoj (4 posto), dok je prosjek za EU 2010. godine bio 9,8 posto, a 2020. povećan je na 10,9 posto.
U Hrvatskoj, rashodi za mirovine 2010. su činili 6,2 posto BDP-a, a 2020. povećani su na 7,8 posto.
Povećanje dobne granice za odlazak u mirovinu
Trenutno u EU muškarci u prosjeku idu u mirovinu s 64,3 godine, a žene s 63,5 godina. Za one koji su ušli na tržište rada 2020. godine, ta će se dob u budućnosti - odnosno, za nekih 40-ak godina, za muškarce povećati na 66,1 godinu, a za žene na 65,9 godina.
U Hrvatskoj, ta će se brojka u prosjeku povećati na 65 godina života za muškarce i žene, a najveći skok očekuje Dance za koje se očekuje da će umjesto sa 65,56 godina ubuduće u mirovinu odlaziti sa 74 godine. U Estoniji, taj će skok biti sa 63,8 na 71 godinu, slično kao i u Italiji gdje se očekuje da će muškarci i žene ubuduće, umjesto s prosječnih 62 godine života, u mirovinu odlaziti sa 71 godinom.
