Europa uči ne biti zabrinuta i živjeti s koronavirusom, ali države su zauzele poprilično različite taktike u povratku u "staro normalno".
Broj zaraženih ponovno raste, što znači da je četvrti val u jeku, najviše zbog vrlo zarazne delta varijante virusa. No, to sada manje brine europske vođe. Naime, za razliku od prošlih valova, sada je procijepljenost stanovništva na visokom postotku, a broj hospitalizacija i smrti od koronavirusa je mnogo manji nego prošle godine, piše Politico.
Čini se kako brojka zaraženih u Europi više nije najvažnija već se više prati koliko je onih u bolnicama, što je i logično s obzirom na to da je najveća prijetnja u pandemiji u mnogim državama bila da će zdravstveni sustavi krahirati i neće moći primati sve kojima je pomoć bila potrebna.
'200 je novih 50'
"200 je novih 50", rekao je prošlog tjedna njemački ministar zdravstva Jens Spahn. Ranije se kao kritičan broj novozaraženih na 100.000 stanovnika u tjedan dana smatrao onaj od 50, a sada i njemački ministar priznaje da se to mijenja i to na četiri puta veću brojku. Takva promjena se dogodila jer sada mnogo manji broj novozaraženih završi o bolnicama. Slično kao i Njemačka, i Italija je ovog mjeseca najavila da će veću pozornost obraćati broju hospitalizacija u određivanju uvođenja potencijalnih novih mjera borbe protiv korone.
U ovoj novoj fazi pandemije, Europa se suočava s nekoliko nepoznanica: koliki je učinak cjepiva, koliko su opasni novi sojevi i hoće li doći do novog porasta u broju teško oboljelih.
"Europa se nalazi u neizvjesnoj situaciji. Imamo mnogo uspjeha u kampanji cijepljenja. No, razina procijepljenosti stanovništva još nije dovoljna kako bi se spriječilo da veliki broj ljudi oboli i dio njih umre", rekao je epidemiolog sa Sveučilišta u Oxfordu Christopher Dye.
Zbog sve većeg broja zaraženih delta sojem koronavirusa, europske države muče se u traženju pravog balansa. Neke, kao Francuska i Italija, zauzimaju oprezniji pristup te traže dokaz o cijepljenju za određene profesije i aktivnosti. S druge strane, Velika Britanija je krenula u potpuno drugačijem smjeru te je ukinula sve mjere kao da je pandemija završila.
Problem je i 'dugi Covid'
Stručnjaci upozoravaju da nisu samo hospitalizacija i smrti problem već i stanje nazvano "dugi Covid". Gotovo trećina sa simptomima bolesti, koji nisu bili dovoljno ozbiljni da bi zahtijevali hospitalizaciju, i mjesecima nakon osjeća zdravstvene probleme. To stanje ima čak do 200 simptoma.
"To je ozbiljna bolest koju još potpuno ne razumijemo", kaže virolog i profesor molekularne onkologije na Sveučilištu Warwick Lawrence Young. Za Europu je najbolji, i možda i jedini mogući izlaz iz pandemije cijepljenje što većeg broja stanovnika, a političarima je trenutno glavna zadaća nagovoriti ih da prime svoje doze.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen ovog tjedna je objavila da je EU ispunio svoj cilj i cijepio 70 posto odraslog stanovništva, iako se to odnosi samo na one koji su primili prvu dozu. Ono što brine političare diljem kontinenta je što pada zanimanje za cijepljenje kod onih koji se za to još nisu odlučili.
Najviše problema s cijepljenjem u Bugarskoj, Rumunjskoj i Hrvatskoj
Politico navodi kako je najgora situacija s cijepljenjem u državama na istoku EU-a - Bugarskoj, Rumunjskoj i Hrvatskoj. Navode kako je hrvatski ministar Vili Beroš kao jedan od razloga za mali interes za cjepivo naveo antivaksersku kampanju na društvenim mrežama.
S druge strane, Europi prijeti delta soj virusa za koji se procjenjuje da je između 40 do 60 posto zarazniji od originalnog soja koronavirusa. Njegovo brzo širenje navelo je stručnjake da povećaju postotak za dostizanje "imuniteta krda" sa 70 posto procijepljenog stanovništva. Dok francuski znanstvenici s Instituta Pasteur taj postotak podižu na čak 95 posto, model njemačkog Instituta Robert Koch kaže da za držanje niske razine hospitalizacija je potrebno cijepljenje najmanje 85 posto stanovništva.