Sve je veći pritisak usmjeren prema predsjedniku Venezuele Nicolasu Maduru nakon što je skupina Lima, odnosno savez 14 zemalja američkog kontinenta, ponovila da "priznaje i podržava" samoproglašenog predsjednika Juana Guaidoa kao vođu Venezuele, što je potvrdilo 11 od 14 zemalja članica te skupine u deklaraciji prihvaćenoj na sastanku ministara vanjskih poslova u Ottawi.
Podsjetimo, Guaido se 23. siječnja proglasio predsjednikom, SAD ga je odmah priznao, a priznanje je dobio i od Velike Britanije, Francuske, Njemačke, Španjolske, Švedske, Danske, Nizozemske, Latvije, Litve, Češke, Finske, Poljske i Portugala te Albanije i Gruzije koje su izvan Europske unije, dok su iza Madura stali Rusija, Kina, Turska, Bjelorusija, Vijetnam, Laos, Iran, Nikaragva, Kuba i Salvador. Priznala ga je i Hrvatska.
"Izvještaji s terena zapadnih novinskih agencija pokazuju da su ljudi u Venezueli nezadovoljni i da je podrška Maduru sve manja, no ni Guaido nema puno veću podršku. Iza pokušaja ustoličavanja Guaidoa stoje interesi i podrška Amerike, a onda i interesi svih njenih saveznika. Europa je, kako je i sam Maduro rekao, kleknula pred Donaldom Trumpom i podržava njegovu politiku", komentirao je za Vijesti.hr Hrvoje Štefan iz Radničke fronte aktualno stanje u Venezueli.
- Stručnjaci za Vijesti.hr: 'Madurov socijalizam je klijentelizam pogonjen naftom i kokainom'
- Politička drama u Venezueli: Washington želi prekinuti dotok novca Maduru, uključili se Putin i Papa
Opasni i nedemokratski procesi
Ističe kako Maduro i cijela politička vrhuška koja je uz njega ne vode Venezuelu u dobrom smjeru, a tvrdi da ni pokušaj instaliranja Guaidoa, kojeg podržavaju zapadne sile, također nije rješenje.
Katarina Peović, kandidatkinja Radničke fronte za predsjednicu države, za Vijesti.hr objašnjava kako situacija u Venezueli te težnja SAD-a da rasplete situaciju postavljanjem Guadioa na predsjedničku funkciju, ukazuje na opasne i nedemokratske procese.
"Neki dan je jedan novinar američke kongresmene pitao upliće li se Amerika u vanjsku politiku jedne zemlje pa je dobio nejasne odgovore. To je opasna praksa koja se ne bi trebala jednostavno međunarodno opravdavati. Vidimo da imamo rekonstrukciju hladnoratovskog sukoba i podjelu svijeta na dva dijela, a situacija u Venezueli pridonosi tome", tvrdi Peović.
Štefan, pak, tvrdi kako se u Venezueli vodi ideološka ali i ekonomska bitka. "Amerika gubi ekonomsku hegemoniju i pokušava u drugim dijelovima svijeta postaviti nekakve političke garniture koje bi išle u prilog njihovim interesima i kapitalu", kaže Štefan.
Dodaje kako u Venezueli postoji problem društvene transformacije. "Bolivarska revolucija donijela je toj zemlji bitne iskorake za većinu siromašnog stanovništva, a prije nje se provodila neoliberalna politika", poručio je Štefan.
'Kapital u Venezueli i dalje regulira stvari'
Prema podacima, nakon dolaska Chaveza na vlast deset puta se uvećao broj ljudi koji primaju mirovine, duplo se povećao broj studenata, smanjilo se ekstremno siromaštvo, a to su bitni koraci. "U toj ideji tranzicije uspostavljeni su samo određeni elementi i kad se pokušava diskvalificirati Venezuelu kao socijalističku ekonomiju, moram reći da to nije točno", napominje Štefan.
U Venezueli su uvedeni neki socijalistički elementi, nacionalizirana je naftna industrija, ali najveći dio ekonomije je u privatnom vlasništvu, odnosno kapital tu i dalje regulira stvari. Dobili smo suprotstavljene principe - najgore iz oba sistema što se manifestira u ekonomskim problemima Venezuele, pogotovo uz sankcije Amerike i pokušaja da se svrgne Madura.
Stanje u Venezueli je, dakle, na rubu eskalacije, a tome u prilog ide i izjava Madura koji je tijekom vikenda upozorio Trumpa da u slučaju vojne intervencije u Venezueli riskira "krv na svojim rukama" te da bi američka vojna intervencija rezultirala "Vijetnamom u Latinskoj Americi". Kazao je i da su formirane građanske jedinice za obranu režima te da one trenutačno broje oko 50.000 ljudi i pozvao ih je da se priključe vojsci.
"Postoji mogućnost da dođe do građanskog rata, a ne treba isključivati niti američku vojnu intervenciju. Vidimo da su Kina i Rusija stale iza Madura, no pitanje je koliko on kontrolira vojsku. Dio vojske je stao uz Guaida i ne znamo što će biti, to tek treba vidjeti", tvrdi Štefan.
'Hrvatska i u slučaju Venezuele vodi nesamostalnu vanjsku politiku'
Samoproglašeni predsjednik Venezuele zahvalio je u utorak hrvatskoj vladi jer ga je dan ranije podržala kao privremenog predsjednika premda je prema ustavu te južnoameričke zemlje i dalje legitimni predsjednik Maduro.
Štefan se osvrnuo na hrvatsko priznanje Guadioa te ustvrdio da Hrvatska radi isto što i zapadne sile, a na istom tragu razmišljanja je i Peović.
"Hrvatska u svemu, pa i u slučaju Venezuele, vodi nesamostalnu vanjsku politiku. Sluganski se prilagođavamo i slušamo naredbe europske unije, pa u drugim pitanjima MMF-a, svjetske banke, SAD-a", zaključuje Peović.
Pogledajte analizu Petra Panjkote:
VEZANE VIJESTI: