Dok toplinski valovi i suše haraju europskim kontinentom, EU provodi plan za preispitivanje načina na koji tvrtke izvješćuju o klimatskim promjenama. Ideja je: zahtijevati od velikih tvrtki da otkrivaju ekološke informacije s istom strogošću i eksternim provjerama kao što to čine kada su u pitanju njihova financijska izvješća, pružajući također svojim ulagačima jasniju sliku o potencijalnoj prijetnji koju globalno zatopljenje može predstavljati za poslovanje.
Zakonodavci EU i glavni gradovi sklopili su u lipnju dogovor prema kojem će 50.000 kompanija sa sjedištem u Uniji morati objaviti informacije o svom utjecaju na okoliš, kao i o potencijalnom utjecaju klimatskih promjena na njihovo poslovanje. Kako piše Politico, sporazum će obuhvatiti i strane tvrtke koje posluju unutar bloka.
Bruxelles sada radi na detaljnim standardima koji će poduprijeti postojeći dogovor koji pokriva teme kao što su klimatske promjene, onečišćenje, vodeni i morski resursi, biološka raznolikost, kružno gospodarstvo, društvena pitanja i pitanja upravljanja — putem tijela pod nazivom Europska savjetodavna skupina za financijsko izvješćivanje (EFRAG).
Poslovanje tvrtki u kontekstu klimatskih promjena tema je koja dobiva zamah i na međunarodnoj razini. Vlade pojačavaju svoje napore u borbi protiv klimatskih promjena i usmjeravaju više novca u zelene projekte. Međutim, dok EU možda želi postati predvodnik u globalnom otkrivanju ekoloških podataka, također se nalazi u sve većoj izolaciji.
Različite vizije europskog i međunarodnog tijela
Naime, u središtu planova EU je koncept "dvostruke materijalnosti" - tvrtke moraju izvješćivati, ne samo o temeljnom financijskom učinku koji bi klimatske promjene mogle imati na njihovo poslovanje, već i o vlastitom utjecaju na okoliš i društvo. To se bitno razlikuje od vizije koju trenutno slijedi Međunarodni odbor za standarde održivosti (ISSB) - ključno međunarodno tijelo za postavljanje standarda - koji želi da objave o klimi budu strože povezane s krajnjim rezultatom tvrtke. Naime, rad ISSB-a - uspostavljenog nakon konferencije o klimi COP26 - ima za cilj stvoriti "globalnu osnovu" o klimatskim objavama na kojoj se zatim može graditi svaka pravna jurisdikcija.
Razlika u pristupu znači da bi se, prema nekima, EU trebao više potruditi uključiti ISSB u svoju viziju. "Europska unija nije jedina sila uključena u izradu novih nefinancijskih standarda. Ako drugi prevladaju, onda bi održivi razvoj bio definiran neeuropskom vizijom, što bi otežalo učinkovito uzimanje u obzir europskih vrijednosti”, rekao je Pascal Durand, francuski zastupnik u EU, koji je predvodio rad na zakonodavstvu o izvješćivanju u Europski parlament. Zastupnik u Europskom parlamentu za skupinu Renew Europe ukazao je i na nedostatak globalnih standarda koji bi pokrili čimbenike bioraznolikosti, društvenih i ljudskih prava "što su vrijednosti važne za kreatore europske politike".
NVO Finance Watch također je pozvala globalne postavljače standarda da odu dalje od pristupa "izvana prema unutra" i "ugrade načelo dvostruke materijalnosti u globalnu osnovu". Globalni standardi o tome kako bi tvrtke trebala procijeniti i objaviti svoj utjecaj na okoliš moraju biti bolje definirani, upozorio je regulator tržišta EU, kako bi se osiguralo da se globalna i EU verzija mogu spojiti.
Dužnosnik EU rekao je da blok podržava ciljeve ISSB-a, ali "uži cilj ISSB-a o izvješćivanju o financijskoj važnosti i dosad ograničena pokrivenost pitanja održivosti (samo izvješćivanje o klimi) znače da ISSB standardi ne mogu u potpunosti zadovoljiti potrebe ili ambicije EU".
Američki realizam i liberalizam
Međutim, ako se pita druge, vrijeme je da EU bude realistična o tome kako stvari stoje u ostatku svijeta. Komisija za vrijednosne papire i burzu SAD-a, primjerice, radi na vlastitim planovima za objavljivanje podataka o klimi — što bi zahtijevalo da velike tvrtke objave informacije o svojim emisijama stakleničkih plinova i o tome kako klimatske promjene utječu na njihovo poslovanje, ali samo onda kada se te objave uklapaju u strožu definiciju "materijala" za financijski položaj tvrtke. Taj ograničeniji pristup više je u skladu s prijedlozima ISSB-a, ali se također pokazao kontroverznim u korporativnoj Americi.
Eelco van der Enden, izvršni direktor Globalne inicijative za izvješćivanje (GRI) – organizacije za postavljanje standarda koja je razvila koncept dvostruke materijalnosti – rekao je kako ne vidi da će SAD u idućih 25 godina ići na otkrivanje podataka. "Nije u prirodi i kulturi da to bude obvezno", rekao je. Ipak, Nizozemac smatra da bi američki regulatori mogli reći tvrtkama da koriste standarde njegove organizacije na dobrovoljnoj osnovi, ako žele ići korak dalje u svom javnom izvješćivanju.
'Ne dobivate znatnu medalju ako ste prvi u drugačijoj utrci'
Pozvao je na "političku volju" da se pokuša postići što je više moguće usklađenosti na međunarodnoj razini, što je opisao kao mogućnost da se "prekorači vlastita sjena i shvati da se ne radi samo o vašem biračkom tijelu": "Želite li nešto postići, trebali biste uzeti u obzir i interese nekih drugih birača", rekao je. "Pobjednik dobiva sve je pogrešan pristup u području održivosti."
U protivnom, rekao je, postoji rizik da EU, međunarodni i američki postavljači standarda idu "svatko svojim putem", kao i druge velike pravne regulative poput Brazila, Kine, Indije i jugoistočne Azije. "Ne želite imati različite koncepte i različite podatke koji su neusporedivi, jer doslovno nitko nema koristi od toga", rekao je.
Globalni ulagači također su zabrinuti da bi se EU na vlastitom putu mogla previše udaljiti od bilo kojeg međunarodnog sporazuma. "Ne dobivate zlatnu medalju ako ste prvi u drugačijoj utrci", rekao je Eric Pan, izvršni direktor Investment Company Institute, koji zastupa upravitelje fondova. "EU očito može nadograditi ISSB. Nitko ne tvrdi da EU treba biti ograničena", rekao je. "Samo kažemo, razmišljajte o ovome kao o globalnom problemu. Ovo je zajednički izazov za mnogo različitih jurisdikcija, stoga, koliko god je to moguće, pokušajte graditi na ovim multilateralnim standardima."
