Obrativši se novinarima nakon što je Sud pravde Europske unije (CJEU) potvrdio legalitet kvota za migrante koje članice EU-a moraju prihvatiti, povjerenik za migracije Dimitris Avramopoulos je kazao da "ukoliko zemlja članice, koje još uopće nisu preselile migrante ili to nisu učinile već dulje vrijeme,ubrzo ne promijene svoje stajalište, tada ćemo razmotriti poduzimanje posljednjeg koraka i dovesti Poljsku, Mađarsku ili Češku pred Europski sud pravde (ECJ)".
Financijska kazna za vlade koje se ne ponašaju u skladu s europskim zakonom
ECJ, kako se neformalno naziva CJEU, ima moć financijski kazniti vlade koje se ne ponašaju u skladu s europskim zakonom.
Sud EU-a odbacio je tužbu Mađarske i Slovačke koju su te dvije zemlje podnijele zbog odluke Vijeća EU-a o privremenom mehanizmu obveznog premještanja tražitelja azila.
"Svojom danas donesenom presudom Sud u cijelosti odbija tužbe koje su podnijele Slovačka i Mađarska", priopćeno je iz Suda čije je sjedište u Luxembourgu.
Sud je presudio da je Vijeće imalo pravo donijeti odluku o obveznim kvotama za raspodjelu sirijskih izbjeglica iz Grčke i Italije.
Kao odgovor na migracijsku krizu koja je pogodila Europu tijekom ljeta 2015., Vijeće Europske unije donijelo je odluku kojom se htjela iskazati solidarnost s Italijom i Grčkom, ulaznim točkama za migrante, koje su se suočile s masovnim priljevom ljudi koji su bježali od rata u Siriji.
Premještanje 120.000 osoba kojima treba međunarodna zaštita
Ta odluka predviđa premještanje 120.000 osoba, kojima je nedvojbeno potrebna međunarodna zaštita, iz tih dviju država članica u druge države članice Unije tijekom razdoblja od dvije godine.
Sud je utvrdio da se odluka Vijeća EU-a, koju su Mađarska i Slovačke pokušale poništiti, temelji na Ugovoru o EU-u, koji kaže da "u slučaju da se jedna ili više država članica nađe u kriznoj situaciji zbog iznenadnog priljeva državljana trećih zemalja, Vijeće, na prijedlog Komisije, može usvojiti privremene mjere u korist dotične države članice ili dotičnih država članica".
Ta odluka Vijeća i bez obzira na pravni spor jako se sporo provodila u posljednje dvije godine.
Do kraja prošle godine iz Italije i Grčke je raspoređeno nešto manje od 28.000 osoba, a prema procjenama Komisije još je preostalo rasporediti oko pet tisuća izbjeglica iz Grčke koji imaju pravo na azil i još nekoliko tisuća u Italiji. Osim nevoljkosti u državama članicama da primi izbjeglice, najveći dio izbjeglica ne želi ići u većinu zemalja, nego su njihov cilj uglavnom Njemačka, Švedska i još neke razvijenije zemlje.
Riječ je o izbjeglicama iz Sirije i Eritreje, koji gotovo po automatizmu imaju pravo na azil i međunarodnu zaštitu, dok ostale izbjeglice EU smatra ekonomskim migrantima koji nemaju pravo na azil.
Sporazum koji je EU u ožujku prošle godine zaključila s Turskom, drastično je smanjio broj dolazaka migranata u Grčku. Nakon toga je izbjeglička ruta premještana na središnji Meditiran, od libijske obale prema talijanskim otocima, ali većina tih izbjeglica nema pravo na azil.
