Unatoč pomoći EU-a vlasti u BiH nisu osigurale lokacije za kampove za migrante, rečeno je u Europskom parlamentu. Također je kritizirana i Hrvatska zbog odnosa prema migrantima koji pokušavaju prijeći granicu, piše Deutsche Welle.
Podaci EU-a govore da je od 2018. godine oko 50.000 ljudi prošlo kroz BiH na putu ka zapadnoj Europi. Od toga je oko 8.000 ljudi ostalo u sjeverozapadnom dijelu BiH u Unsko-sanskom kantonu gdje se lokalne vlasti nose sa, kako Europska komisija procjenjuje, najvećim pritiskom i najvećim valom migranata.
Zabrinuti zbog situacije u BiH zbog nadolazeće zime
Povjerenik za migracije, unutarnje poslove i pitanja državljanstva Dimitris Avramopoulos kaže da je Europska komisija od 2018. godine mobilizirala više od 36 milijuna eura kako bi se odgovorilo na hitne potrebe izbjeglica i migranata i kako bi ojačale sposobnosti upravljanja migracijama same države BiH.
"Zbog vrlo ograničenog postojećeg kapaciteta pet privremenih centara za prijem uspostavljeno je 2018. godine, a time i osiguran smještaj za 4.000 ljudi. Od toga je 30% obitelji s djecom, a 10% su maloljetnici bez pratnje. To je spriječilo humanitarnu krizu prošle zime", navodi Avaramopoulos.
On međutim upozorava da zima ponovo dolazi.
"I pored sve podrške koju smo pružili i dalje postoji veliki pritisak, a situacija u BiH razlog je za zabrinutost, posebno u svjetlu zime koja dolazi. Svi želimo izbjeći pogoršanje situacije i novu humanitarnu krizu i činimo sve što možemo da pomognemo BiH u nošenju s ovim problemima", zaključio je Avramopoulos.
'Vučjak je potpuno neprimjereni smještaj'
U raspravi koja se vodila u Europskom parlamentu naglašeno je da, iako se ukupno stanje oko priljeva migranata na Zapadnom Balkanu poboljšava, BiH postaje ”glavna ruta” migranata na putu prema EU-u. Kriza je najteža na sjeverozapadu zemlje u Unsko-sanskom kantonu, ocjenjuju u Bruxellesu.
"Mi želimo pomoći BiH da se nosi s tim problemima i pružiti pomoć onima koji su u najtežoj situaciji. Zato je najhitnije potrebno da vlasti BiH bez oklijevanja premjeste izbjeglice i migrante iz Vučjaka, koji je potpuno neprimjereni smještaj”, navodi finska ministrica Tytti Tuppurainen, čija zemlja trenutno predsjeda EU-om.
Ona je rekla da su predstavnici Unije u više navrata razgovarali s predstavnicima Bihaća kako bi se osiguralo zatvaranje Vučjaka i da je tom prilikom izražena i zabrinutost da postojeći prihvatni kapaciteti u BiH nisu dovoljni.
"Unatoč spremnosti EU-a da pruži financijsku pomoć, vlasti u BiH nisu dodijelile nova mjesta za uspostavljanje privremenih kampova, niti postoji velika spremnost da se osigura rad postojećih. Za to nam je potrebna i predanost bosansko-hercegovačkih vlasti", poručuje finska ministrica.
11.11.2019., Bihac, Bosna i Hercegovina - U kampu Vucjak u blizini Bihaca boravi izmedju 1000 i 2000 migranta. Taj broj varira jer migranti svakodnevno idu u "game", nakon kojeg se mnogi pretuceni vrate u kamp. Kamp se nalazi 8 km od granice. U posljednih nekoliko dana temperature se krecu oko 0 stupnjeva. Kamp se nalazi 8 km od granice s Hrvatskom. Photo: Armin Durgut/PIXSELL
'U takvim uvjetima nitko ne bi trebao živjeti'
Iako u EU navode da je broj dolazaka migranata na svim rutama ove godine smanjen za čak 90 posto u odnosu na 2018. godinu, nadležni povjerenik Avramopoulos kaže da Europska komisija pažljivo prati situaciju u BiH s posebnim fokusom na "loše uvjete u Vučjaku".
"U takvim uvjetima nitko ne bi trebao živjeti", ocjenjuje Avramopoulos. On je pred Europskim parlamentom naveo da je Vučjak mjesto nekadašnjeg deponija smeća i da je u neposrednoj blizini minskih polja.
"Ta lokacija ne ispunjava ni minimum uvjeta za pristojan prihvat ljudi i zato financijska pomoć EU-a neće biti pružena za to mjesto", izričit je Avramopoulos.
On navodi da je EU tražio od lokalnih vlasti da bez odlaganja premjeste ljude koji se nalaze u Vučjaku u druge privremene prihvatne centre. On kao "prvi pozitivan korak" u tom pravcu vidi najavu vlasti entiteta Federacije da na raspolaganje stave dvije vojarne u blizini Sarajeva i Tuzle.
"Sad očekujemo da ta odluka bude provedena kako bi se smanjio pritisak na Unsko-sanski kanton i omogućilo preseljenje osoba koje su trenutno u Vučjaku", kaže Avramopoulos. On dodaje da je Bruxelles dodatno zabrinut zbog prijavljenih slučajeva nasilnog vraćanja i lošeg tretiranja migranata na granici Hrvatske s BiH. On ponavlja da je bilo kakav oblik nasilja prema migrantima neprihvatljiv i da je EK uspostavila mehanizam nadgledanja poštivanja pravila EU-a kada je riječ o kontroli granice, ali i provedbi zakona o azilu od strane Hrvatske.
Ressler: Potrebno je zatvoriti kamp Vučjak
Zastupnici Europskog parlamenta složni su u ocjeni da situacija s migrantima na sjeverozapadu BiH "premašuje" mogućnosti BiH - kako političke, tako i gospodarske. No rasprava se vodila i o tome koliko je Hrvatska odgovorna za stanje na granici s BiH. Zastupnik Europske pučke stranke iz redova hrvatskih parlamentaraca Karlo Ressler za situaciju u BiH krivi "nekontrolirane i nezakonite ulaske migranata u tu zemlju". On dodaje da je Hrvatska ta koja podnosi najveći teret migrantskog pritiska zbog svoje obveze da štiti vanjsku granicu EU-a, ali i da poštuje prava migranata.
"Imamo dužnost prema svim europskim građanima štititi najdužu kopnenu granicu Europske unije. Potrebno je zatvoriti kamp Vučjak, pomoći Bosni i Hercegovini da bolje upravlja migracijskim pritiskom i shvatiti da je ovo pitanje koje se tiče cijele Europske unije, a ne samo jedne države članice", naveo je Ressler.
17.10.2019., Bihac - U migrantskom kampu Vucjak u blizini Bihaca trenutno boravi izmedu 1500 i 2000 migranata. U satorskom naselju koje je podignuto jos u lipnju ove godine migranti spavaju u satorima, vodu im dopremaju u cisternama, a struja je iz agregata. Volonteri Crvenog kriza svakodnevno im podijele dva obroka, ujutro i topli obrok popodne.
'Hrvatska mora učiniti više prije ulaska u Šengensku zonu'
Njemački socijaldemokrat Dietmar Köster navodi da je 17.500 ljudi "zaglavljeno" u regiji oko Bihaća, a da ih oko 1.000 živi na deponiju kod Vučajaka.
"Kada pokušaju prijeći granicu i zatraže azil u Hrvatskoj, hrvatska policija ih nasilno vraća. Nedostatak solidarnosti i empatije za ljude koji bježe je izraz ozbiljne krize ljudskosti u EU-u", kaže Köster.
Europski liberali upozorili su da su "problemi posljedica nezakonitog vraćanja s hrvatske granice".
"Hrvatska migrantima ne dozvoljava da podnesu zahtjeve za azil i oni ostaju zaglavljeni na granici. Mora se više učiniti da se Hrvatska uskladi s našim očekivanjima prije ulaska u Šengensku zonu", izjavila je zastupnica Tineke Strik.
Hrvatska zastupnica Ruža Tomašić rekla je da se migrantska kriza iz BiH "prelijeva" na Hrvatsku, a da na migrantskoj ruti raste stopa kriminala. Ona je navela da zemlje preko kojih migranti stižu u BiH "nisu od velike pomoći" u zaustavljanju ilegalnih tokova. O pitanju migrantskih tokova na Zapadnom Balkanu već sljedećeg tjedna razgovarat će se na sastanku ministra unutarnjih poslova EU-Zapadni Balkan u Skoplju.
