Čelnici zemalja članica uspjeli su u petak riješiti pitanje ciparske blokade, dogovorivši sankcije protiv 40-tak bjeloruskih dužnosnika, ali ne i predsjednika Aleksandra Lukašenka jer očekuju da bi on mogao prihvatiti međunarodno posredovanje u rješavanju krize. Cipar, koji je ranije blokirao uvođenje sankcija protiv osoba odgovornih za izborne prijevare, represiju i nasilje prema prosvjednicima u Bjelorusiji uvjetujući ih uvođenjem sankcija protiv Turske, koju optužuje zbog istraživanja nalazišta plina u ciparskoj isključivoj gospodarskoj zoni, pristao je na kompromis.
Postupak uvođenja sankcija protiv bjeloruskih dužnosnika počinje odmah, ali na popisu nije bjeloruski predsjednik Aleksander Lukašenko, kojeg EU ne priznaje za predsjednika jer nije izabran na poštenim izborima. Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel rekao je da bi se Lukašenko mogao naknadno naći na popisu. Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da Lukašenko izostavljen jer se EU još nada da bi Lukašenko mogao prihvatiti međunarodno posredovanje za rješavanje političke krize u zemlji.
Kompromis s Ciprom na kraju je postignut usvajanjem zaključaka u kojima se Turskoj prijeti sankcijama ako nastavi s provokacijama u istočnom Sredozemlju. Međutim, zaključci ne jamče automatsko nametanje sankcija Turskoj, ako ne prestane s provokacijama čemu su se nadali Grčka i Cipar. U zaključcima se poziva Turska da "prihvati poziv Cipra i počne dijalog s ciljem rješavanja svih pomorskih sporova između dvije zemlje".
Ukidanje viza Turskoj
Europska unija podupire Grčku i Cipar u njihovu stajalištu prema turskom istraživanju nalazišta plina u istočnom Sredozemlju, no istodobno nastoji ne zatezati odnose s Turskom, koja je važan partner Uniji u upravljanju migrantskog pritiska. Stoga su Turskoj u zamjenu za konstruktivan pristup u istočnom Sredozemlju ponudili proširenje carinske unije i ukidanje viza.
"Ako se Turska konstruktivno angažira da će zaustaviti ilegalne aktivnosti u pogledu Grčke i Cipra, Europsko vijeće se slaže da se pokrene pozitivna politička agenda EU-Turska, s posebnim naglaskom na modernizaciju carinske unije i olakšavanje trgovine, međuljudske kontakte (izraz koji se koristi za ukidanje viza), dijalog na visokoj razini i nastavak suradnje o pitanjima migracija", kaže se u zaključcima čelnika EU-a. Turskoj je dat rok da promijeni svoj pristup do prosinca, kada će čelnici zemalja članica EU-a ponovno razmatrati odnose s Ankarom.
Osuda sukoba u Nagorno Karabahu
Čelnici EU-a također su osudili eskalaciju vojnog sukoba u Nagorno Karabahu i zatražili "trenutačni prekid neprijateljstava" te da se sve strane "obvežu na trajni prekid vatre i mirno rješavanje sukoba". Rješenje ne smije biti vojno nego bi se Armenija i Azerbajdžan trebali angažirati u temeljnim pregovorima bez uvjeta, dodaje se u izjavi. Visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku Josep Borell razmotrit će potencijalne načine pružanja europske potpore.
U zaključcima je također osuđen pokušaj ubojstva ruskog oporbenog čelnika Alekseja Navaljnog, a Rusija pozvana da surađuje s Organizacijom za zabranu kemijskog naoružanja.
U petak, drugi dan samita čelnici će razgovarati o odnosima s Kinom te raspravljati o strateškoj autonomiji EU-a. Ta rasprava uključuje traženje odgovora na pitanje kako iskoristiti puni potencijal jedinstvenog unutarnjeg tržišta, razviti ambicioznu industrijsku politiku i osigurati digitalnu transformaciju. Bit će riječi i o pregovorima o budućim odnosima s Velikom Britanijom, te o pregovorima s Europskim parlamentom o Višegodišnjem financijskom okviru i planu za oporavak od pandemije koronavirusa.
